Rasipanje hrane ozbiljno utiče na ekološku krizu
Smanjenje razlika između bogatih zemalja i zemalja u razvoju cilj je organizacija kao npr ujedinjeni narodi decenijama. Međutim, nažalost, obje stvarnosti ponekad liče jedna na drugu s pogrešne strane. Ovog puta, to je problem masovnog bacanja hrane, koji se po prvi put izjednačava sa svim vrstama teritorija bez obzira na njihov nivo prihoda.
Nije manji problem: globalno svake godine Baci se 121 kilogram hrane po osobi . Govorimo o nekima 931 milion tona hrane - 17% ukupne hrane dostupne potrošačima u 2019. godini - završilo je u kanti za otpatke kuća, trgovaca, restorana i drugih prehrambenih usluga.
Domaćinstva su najrasipnija, ostavljajući 11% svega što kupe nepotrošeno, u poređenju sa prehrambenim uslugama i maloprodajnim objektima, koji bacaju 5% i 2%, respektivno.
OTPAD HRANE PO DRŽAVAMA
U Španiji smo malo ispod svetskog proseka, trošimo 77 kilograma hrane po osobi godišnje . Međutim, u potrošačkom divu poput Sjedinjenih Država, ova brojka je mnogo niža, dostižući "samo" 59 kilograma. A evo najzanimljivije stvari: zemlje poput Nigerije ili Južne Afrike su na vrhu ovog tužnog indeksa, sa 189 odnosno 134 kilograma po glavi stanovnika . U Tanzaniji taj broj raste na 119, dok je u Ruandi 164. Kenija je oko 100, a Etiopija 92.
Ako pogledamo rezultate iz Azije, Pakistan dozvoljava da trune 250 funti hrane po osobi godišnje; Irak, 169 ; Indija, 90; Hong Kong, 101 i Malezija, 112. U Meksiku se ta brojka povećava na 94, dok u Brazilu pada na 60.
U slučaju Evrope, upravo zemlja sa niskim prihodima najviše rasipa, Grčka (132 kilograma po osobi godišnje), zatim Malta (129). Ostale zemlje su ispod 100, a Rusija je zemlja u kojoj se najmanje baca hrana (33 kilograma po glavi stanovnika godišnje).
**ZAŠTO JE PROBLEM RABITI HRANU? **
"Da su gubitak hrane i otpad država, to bi bio treći najveći izvor emisije stakleničkih plinova ", objašnjava Inger Andersen, direktorica Programa UN-a za okoliš. "Otpad hrane također opterećuje sisteme upravljanja otpadom i pogoršava nesigurnost hrane , što ga čini jednim od glavnih faktora koji doprinose trima planetarnim krizama klimatskih promjena: gubitku prirode i biodiverziteta, te zagađenju i otpadu“, nastavlja on.
Iz organizacije dodaju: "U vrijeme kada su mjere za suzbijanje globalnog zagrijavanja još uvijek iza, između 8% i 10% ukupne emisije stakleničkih plinova povezano je s hranom koja se ne jede , ako se uzmu u obzir gubici koji nastaju prije nivoa potrošača“.
Cilj 12.3 Ciljeva održivog razvoja postavljenih za 2030. godinu i prihvaćenih od strane svjetskih lidera za iskorenjivanje siromaštva, zaštitu planete i osiguranje prosperiteta za sve, teži prepoloviti globalni otpad hrane po glavi stanovnika na maloprodajnom i potrošačkom nivou i smanjiti gubitke hrane duž lanaca proizvodnje i nabavke.
Međutim, prema riječima Marcusa Govera, izvršnog direktora ekološke nevladine organizacije WRAP, koja je doprinijela studiji o otpadu hrane iz koje dolaze svi ovi podaci, nemoguće je da se ovaj cilj postigne do 2030. ako se ne preduzmu drastične mjere.
UN već pokreće regionalne radne grupe koje imaju za cilj pomoći zemljama u mjerenju rasipanja hrane kako bi bile u mogućnosti pratiti napredak koji mogu postići prema cilju do 2030. i osmisliti nacionalne strategije za sprečavanje rasipanja hrane u ključnom trenutku: kada je analiza napravljena, 2019. godine, 690 miliona ljudi je bilo pogođeno glađu, broj za koji se očekuje da će drastično porasti zbog krize izazvane COVID-19.
**KAKO MOŽEMO IZBJEĆI OTPADANJE HRANE KOD KUĆE? **
Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) nudi 15 savjeta za smanjenje bacanja hrane:
1. Usvojite zdraviju i održiviju ishranu
2. Kupujte samo ono što vam je potrebno
3. Birajte ružno voće i povrće
4. Pažljivo čuvajte hranu
5. Proučite označavanje hrane
6. Poslužite male porcije
7. Koristite ostatke
8. Napravite kompost od hrane koju ne koristite
9. Poštujte hranu
10. Podržite lokalne proizvođače
11. Konzumirajte ribu u najvećoj količini
12. Koristite manje vode
13. Održavajte podove i vodu čistima
14. Jedite više mahunarki i povrća
15. Podijelite hranu koju nećete jesti