Za to krivi fjordove. Tačnije Geiranger. Da nije bio proglašen za svjetsku baštinu zbog svoje prirodne vrijednosti, da nisam pogledao njegove impresivne fotografije, da nisam patio od norveškog filma The Wave...
Tada ne bih insistirao da želim da vidim svojim očima taj veličanstveni jezik vode koji je preplavio zemlju i stvorio strmu dolinu zelenih litica sa impozantnim vodopadima. A ni u Norvešku se ne bih zaljubio.
Uz velike udaljenosti između sjevera i juga, ideja je bila da se pridržavamo region fjorda, Fjord Norveška, od Bergena do Moldea, i pratite neke od 18 slikovitih ruta – barem djelimično – koji prelaze zemlju.
Starim sporednim putevima nekada se malo putovalo Oni su, zahvaljujući vladinoj inicijativi – projektu za koji je bilo potrebno više od dvije decenije da se završi – sami po sebi pravi zahtjev.
Geirangerfjord.
Sa više od 2.136 kilometara, pokrivaju zapadnu, centralnu i sjevernu Norvešku duž najljepših dionica puta u zemlji, koji su začinjeni umjetnošću, arhitekturom, spomenicima, vidikovcima, pa čak i neobičnim kupaonicama, kako bi uživali u potpunijem iskustvu.
Radove su osmislili mladi norveški arhitekti i studiji sa visokim zahtjevima kvaliteta, kao npr. Snøhetta, Reiulf Ramstad Arkitekter, Jensen & Skodvin i Carl-Viggo Hølmebakk , svi oni garantuju iznenađenje i apsolutno spektakularno.
BERGEN, GRAD KIŠE
Naša polazna tačka je Bergen, poznat po tome što je ulaz u fjordove. Ovaj lučki grad, jedan od najvažnijih u Hanzeatskoj ligi, sada je najveća norveška turistička luka za krstarenje i ujedno jedna od najljepših u zemlji.
Bergen ima najviše padavina u Evropi, tako da ne čudi da pada kiša prilikom našeg dolaska. Međutim, voda ne tamni ljepota Bryggea, njegovog najstarijeg kvarta i mjesta svjetske baštine.
Brygge, stara četvrt Bergena, UNESCO-va svjetska baština.
Kroz kapi vode nazire niz šareno oslikanih drvenih kuća koje obasjavaju obalu kao da je duga.
Grad je tokom godina uništen u nekoliko požara. Posebno je poražavajuća bila ona iz 1702. godine, koja ga je pretvorila u pepeo. Međutim, obnovljena je na istim izvornim temeljima iz 12. stoljeća.
Šetajući ovim područjem zamišljate trgovce Hanze koji posluju u njemu ovaj lavirint uskih uličica u kojima se s vremena na vrijeme otvaraju mali kvadrati nepravilnih oblika.
jesti u Fisketorget, tržnica na otvorenom koja nudi sve vrste svježe ribe i morskih plodova , moramo požuriti, jer se zatvara u tri popodne.
Norveški kavijar na pijaci Fisketorget u Bergenu.
SINGULARNE KONSTRUKCIJE
Kiša jenjava i punim stomakom, Iskoristili smo priliku da se uspinjačom popnemo na vrh planine Fløyen. Odavde ćete uživati u opštem pogledu na grad, luku i sedam planina koje ga okružuju.
Kretanje cestom iz Bergena u smjeru Balestranda ne možemo izbjeći zaustavljanje na dijelu koji izgleda idilično. Par drvenih koliba potamnjelih vremenom i sa krovom prekrivenim travom –prirodni resurs za izolaciju – jedini su znak života koji je prošaran ovom zelenom livadom, daleko od svega i svakoga.
Spokoj i čudna radost nas zavladaju: je veza sa prirodom, poziv friluftsliv, koji nas više neće napuštati tokom cijelog putovanja.
Cesta se nastavlja cik-cak uz stranu planine. Bolje da se naviknemo na krivine, jer izgleda da ovo neće biti jedina vijugava dionica.
Vikendica sa travom na krovu u Håholmenu.
S druge strane planine pojavljuje se jedan od rijetkih stvkirke (Srednjovjekovne kršćanske crkve izgrađene u potpunosti od drveta) koji je preživio zakon iz 1851.
Ovim zakonom je utvrđeno da u hramovima treba da bude prostora za najmanje trećinu stanovništva župe, zbog čega su mnogi porušeni. Mala crkva Hopperstad u Viku jedna je od samo 28 preostalih u cijeloj Norveškoj.
Izgrađen oko 1130. Iako je u velikoj mjeri obnovljen u 19. vijeku, smatra se jednim od najživopisnijih u cijeloj zemlji.
Zaustavljamo se u Balestrandu da jedemo – tradicionalni losos sa ukrasom od povrća istorijski hotel Kviknes, koji se nalazi u zgradi u švajcarskom stilu, koju od početka vodi porodica Kviknes.
Pored arhitektonske posebnosti, njegova jača strana je lokacija na obalama Sognefjorda, najdužeg i najdubljeg fjorda u zemlji. Odavde počinju mnoge pešačke staze i izleti brodom ili kajakom.
Srednjovjekovna kršćanska crkva Hopperstad u Viku.
GAULARFJELLET, VODOPADI I GLEDIŠTA NEPREKRIVENA
Putovanje se nastavlja jednom od panoramskih ruta, ono od puta Gaularfjellet, planine Gaular.
Staza vodi kroz ogranke fjorda Sogne, pored malih farmi i prekrasnih prirodnih krajolika, sve dok ne dođe do vidikovca Utsikten, pravo arhitektonsko umjetničko djelo izbalansirano na rubu planine.
Njegovo ime, koje u prijevodu znači 'pogled', daje nagovještaj o tome šta ćete tamo gore pronaći, na 703 metra visine.
Tradicionalna kuća kroz kišu.
Još jedno od blaga ove rute je rijeka Gaular, jedan od rijetkih zaštićenih vodotoka koji nudi sve od divljih brzaka i vodopada do mirnijih poteza gdje voda mirno teče.
Želimo osjetiti snagu rijeke, pa se zaustavljamo pređite uski fleksibilni čelični most koji leti iznad vodopada Likholefossen.
Nema druge opcije osim da dobro zakopčate kabanicu ako ne želite da završite mokri, ali osjećaj koji pruža sila vode je neopisiv i vrijedan nekoliko prskanja.
Prije dolaska u Førde, gdje ćemo prenoćiti, zaustavljamo se nekoliko puta jezera koja se pojavljuju sa strane puta. Moramo ponovo osjetiti taj mir, taj friluftsliv. A šta ako uspijemo, jer se ni duša ne nađe. Gde god da pogledate vidite samo prirodu: šume, planine, vodu... i tišinu.
Gdje god pogledate: priroda.
BRIKSDALSBREEN GLACIER
U zoru krećemo za Olden kako bismo stigli do Nacionalnog parka Josedalsbreen i posjetili Briksdalsbreen, jedan od najpristupačnijih krakova glečera.
Pružaju mogućnost uspona pješke – lako je, iako strmo – ili penjanja a troll car, kabriolet SUV opremljen vodootpornim pokrivačima, jer put prolazi veoma blizu vodopada i vodopada.
Kako smo u modu friluftsliv’ više volimo izazov penjanja sami, što je vrijedna odluka. Glečer, koji završava malim jezerom na 300 metara nadmorske visine, fascinantan je i neprestano se kreće, tako da ga nikada nećete vidjeti na isti način.
Vrlo blizu Oldena je the Loen Skylift, impresivna žičara otvorena 2017. godine koja nas vodi od obala Nordfjorda do vrha planine Hoven, na 1.011 metara visine, u vrtoglavom usponu od samo pet minuta.
Panoramski sa Loen Skylift-a.
Najstrašniji ili sa vrtoglavicom neće se usuditi prići staklenim ogradama vidikovca, budući da su blago nagnuti prema van i naglašavaju uznemirujući osjećaj visi u zraku.
Gledamo van i otvara se jedna od najspektakularnijih panorama koje možete zamisliti. Njegov pogled od 210º je dovoljan da pokrije Planina Skåla, jezero Lovatnet, glečer Jostedalsbreen, Olden Village i Nordfjord.
Od ove tačke vodi i via ferrata za avanturiste. Cijena ove atrakcije nije jeftina, ali iskustvo se isplati.
Nakon spusta - koji je jednako brz - krećemo na kurs Geirangerfjord, fjord koji nas je doveo ovamo. Posmatrano sa vrha Vidikovac Flydalsjuvet, vjerovatno mjesto sa kojeg je najčešće fotografisan, može se cijeniti njegova veličina, ali ne i dužina.
Geirangerfjord je dio UNESCO-ve baštine i smatra se jednom od najvažnijih prirodnih atrakcija u zemlji. Izleti brodom polaze iz šarmantnog gradića Geirangera i, naravno, ne propuštamo priliku da fjord vidimo izbliza.
Gudbrandsjuvet viewpoint.
Impresivni vodopadi se spuštaju niz gotovo okomite padine planina, između njih čuvene Syv Søstrene (Sedam sestara), Friaren (Prosac) i Brudesløret (Vjenčani veo), stvarajući prikaz promjenjivih duga koji nas ostavlja bez teksta i koji nas podsjeća koliko smo mali pred veličinom prirode.
Nakon što ste konačno zaplovili kroz vode fjorda, vrijeme je da ga ponovo vidite iz ptičje perspektive. Počinjemo uspon na Eagle Road, strm put koji napušta Geiranger u smjeru Eidsdala.
Svečano je otvoren 1955. godine i povezivao je grad sa ostatkom svijeta tokom cijele godine, budući da je do tada zimi ostao izoliran. Sa vidikovca Ørnesvingen opraštamo se od fjorda i krećemo prema Trollstiegenu.
Pogled sa vidikovca Dalsnibba.
MERSTVE TROLOVA
Koliko god to izgledalo nevjerovatno, vjeruju Norvežani trolovi, ta džinovska bića koja žive noću i smatraju da su ljudi veoma ukusni. Takvi su korijeni ovih bića u norveškoj kulturi koju su krstili trollstigen (merdevine trolova) da krivudava i strma cesta smještena između neravnih planina i puna krivina.
Otvoren 1936. godine, dio je slikovita ruta Geiranger-Trollstigen, jedna od najdramatičnijih i najuzbudljivijih za vožnju, zbog svojih krivina od 180º.
Na vrhu se nalazi platforma sa koje izlaze tri vidikovca, sa kojih se svaki pruža prekrasan pogled na cestu i na planine Bispen, Kongen, Dronningen, Stigbottshornet i Storgrovfjellet, sve sa visinom od oko 1.500 metara.
Hodam prema vidikovcu Dalsnibba.
Dolaskom u grad Molde obilazimo the Muzej Romsdal, poznat kao Corona po obliku svoje glavne zgrade (to znači kruna), uglavnom muzej na otvorenom koji prikazuje kakve su bile norveške kuće između 17. i 20. veka.
Oni su dovedeni iz raznih krajeva zemlje i organizovani na takav način da Oni liče na selo.
Zanimljivo je posjetiti sićušnu i mračnu crkvu – u kojoj se još uvijek služe vjenčanja – i unutrašnjost jedne od kuća, koji uključuje i originalni namještaj, kao da će se njegovi vlasnici svakog trenutka vratiti. U Kroni se nalazi vrlo prijatan pregled norveške istorije i kulture.
Radionička rekreacija u muzeju Krona.
CAPRICHO, SPAVAJ NA OTOKU
Iz Moldea izlazimo na Atlantsku cestu, jednu od najkraćih panoramskih ruta, svega 36 km. Međutim, svaki pređeni kilometar ostavlja bez daha. Da biste skočili s otoka na ostrvo, putujete kroz uske mostove obješene iznad mora. To je kao surfanje, ali za zvijer.
U Geitøyi nas pokupi drevni vikinški brod. To je trajekt za goste hotela-otoka Håholmen . U stara vremena, kada se ovdje pecao bakalar, grad je vrvio od aktivnosti.
Tokom godina mladi su otišli u grad i on je dugo bio napušten, sve dok sadašnjem vlasniku nije pala na pamet briljantna ideja da ga preuredi u idilično mjesto, očuvajući njegov izvorni izgled, iako mu pruži moderne udobnosti.
Sobe se nalaze u ribarskim kućama s. XVIII, pažljivo restauriran. Mir koji se udiše u zrak i zalazak sunca nakon gurmanske riblje večere u restoranu Ytterbrygga Stavili su šlag na tortu za ovo putovanje. Ali ovo nije kraj To je tek početak idile sa Norveškom.
Hotel-otok Håholmen.
BILJEŽNICA PUTOVANJA
KAKO DOĆI norveški: Norveška kompanija nudi direktne letove za Bergen iz Alicantea i Gran Canarie i sa presjedanjem u Oslu iz Madrida, Malage, Barcelone i Palma de Majorke.
GDJE SPAVATI Kampiranje: U Norveškoj postoji zanimljiv zakon koji vam omogućava da razapete šator bilo gdje (čak i u privatnoj bašti) do 48 sati, sve dok se držite udaljenosti od 150 m od najbliže kuće.
Bud ribarsko selo.
Magic Hotel Korskirken (Bergen): Za više udobnosti imate ovaj centralni hotel, moderan i funkcionalan.
Kviknès Hotel (Balestrand): U ovom gradu morate prespavati barem jednu noć u ovom istorijskom hotelu, koji se nalazi u impresivnoj zgradi u švajcarskom stilu izgrađenoj 1877. godine na obalama fjorda i koja je ukrašena umetničkim delima i antikvitetima koji vas prenose u jedno drugo doba. .
Hotel Geiranger (Geiranger): Uprkos tome što ima populaciju od samo 200 stanovnika, Geiranger ima širok spektar hotela. Izdvaja se hotel Geiranger – koji je u norveškom filmu The Wave zapljusnut vodom – s pogledom na fjord i koji je udaljen od pristaništa.
Thon Hotel Moldefjord (kalup): Moderan, živopisan i gostoljubiv, ima vrlo posebne detalje, poput drugačijeg uređenja u svim prostorijama i prirodnog voća i sokova, koji dolaze direktno iz redateljske bašte.
Istorijski hotel Kviknes u Balestrandu.
GDJE JESTI
Bryggen Tracteursted (Bergen): U Bergenu ćete pronaći ovaj restoran koji se nalazi u istorijskoj četvrti Brygge, koji nudi kvalitetnu norvešku kuhinju u tradicionalnoj i ugodnoj atmosferi.
Hoven Restaurant (Loen): Jedan sprat ispod vidikovca Loen Skylift nalazi se restoran Hoven, sa prekrasnim pogledom. Oni se klade na lokalne sastojke kako bi stvorili jednostavna, ali ukusna jela. Preporučljivo je izvršiti rezervaciju unaprijed.
Restoran u Loen Skyliftu.
URADITI
Planirajte svoje rute: Prije nego krenete na put, pripremite se i potražite informacije na službenoj stranici panoramskih ruta.
PRETPLATITE SE OVDJE na naš newsletter i primajte sve vijesti od Condé Nast Traveller-a #YoSoyTraveler