Almáciga, knjiga koja vraća riječi iz našeg ruralnog svijeta.
“Naše ruralno okruženje ne čine samo polja, kamenje, rijeke, drveće, kuće, granice i kapije . Naši gradovi i sela i dalje su živi portret onih koji ih naseljavaju. Nikada ne možemo zaboraviti riječ: izgovoreno, prešutjeno, zapamćeno, tiho, zakopano, zaboravljeno, opjevano…; riječ o tome da će se roditi ili izumrijeti”. Ovo je početak jedne od bilješki leglo riječi veterinarke Marije Sanchez , autorica Field Notebook, Ženska zemlja i sada Almáciga (uredništvo geoPlaneta), njene nove knjige.
Ovaj pojmovnik riječi je rođen sa istim onim koji nosi naslov, “almáciga”,** čije značenje dolazi iz arapskog i znači rasadnik**. Jednog dana je to otkrila preko svog oca i pomislila je da bi to bila najbolja riječ da predstavlja lični, ali i zajednički projekat. Za sve.
“Mastika, ono mjesto u bašti koje je odabrano da sjeme klija, nikne i dobije snagu . Mjesto za uzgoj i zaštitu prije nego što ih definitivno presadite u baštu”, ističe on u svojoj knjizi. A sa sjevernih planina Sevilje, Marija je počela prikupljati mnoge od tih riječi, riječi svoje porodice da ne bi nestale, i riječi mnogih drugih ljudi koji su povezani sa ruralnim svijetom za koji ona tvrdi.
„U* Tierra de mujeres*, svojoj prethodnoj knjizi, već sam prokockao nekoliko reči i ispričao kako shvatam da radeći u polju i kod kuće sa svojom porodicom, postoje reči koje ne znam, moje uho je naviklo na njih ali ne znam šta znače . Mislim, bili su tu, ali nisam razmišljao o njima, nisam ih primijetio. Tu, da tako kažem, počinje kolekcija“, naglašava on za Traveler.es.
U ljeto 2018. bio je dio okupati se , festival kreacije koji se održava svakog ljeta u Baños de Río Tobía, gradu u La Rioji. “To je bila prva zvanična prezentacija projekta. Okačio sam riječi na transparente sa značenjem na poleđini, u polju lucerke u cvatu koju mi je dao seoski kozar, jer nije kosio za nas. Francisca Pageo je napravila prekrasan kolaž i dizajn za te banere**. Stavio sam drveni sto sa praznom sveskom da ko hoće da napiše reči da ne želim da se izgube**”, dodaje.
I od tada je sve počelo da niče i on je počeo da skuplja reči u prezentacijama, razgovorima i preko društvenih mreža. Riječi koje se često ne pojavljuju u Rječniku Kraljevske akademije ali to govori o našoj prošlosti i sadašnjosti kao društvu, stoga ono želi da bude rasadnik da ih ne izgubi.
Zato projekat ne završava u knjizi – Živ je. “Almácigina web stranica je otvorena i svako ko želi može poslati svoje riječi kako se ne bi izgubio. Takođe, malo po malo, biće izveštaji i tekstovi koji će reći šta se krije iza reči i njenog značenja: način života, pesma, zanat, veza sa zemljom, naglasak…”.
PRVE RIJEČI JASLICE
vepar (grupa ptica manjih od jata), tarama (grane ili grančice), školjka (naziv kore i nekih plodova cvijeća), zarzulla (ovako se na Castúu kaže „glad”) ili isto mastika neke su od prvih riječi koje su bile dio ovog poetskog pojmovnika, koji uzgred donosi i nekoliko prekrasnih ilustracija Cristina Jimenez.
Tada bi dolazilo još mnogo njih, neki od njih zvuče kao poezija, kao galuta , ime koje se daje bebi jelena prije nego navrši godinu dana; ili oriscan , posljednje svjetlo popodneva; također ***txola***, radnja sjetve hvatanjem sitnog sjemena rukama i bacanjem na zemlju; bilo seher , koji se koristi za nazivanje jutarnjeg vjetra, za koji se vjeruje da pomaže biljkama da rastu.
„Volim da služim kao govornik i Sviđa mi se što se i drugi narativi oko ruralnih područja konačno uzimaju u obzir , koje nadilaze jednostavne i ravne razglednice u kojima se razmišljaju samo o bukoličnim scenarijima ili prizorima punim gladi i nepismenosti”. Iz tog razloga, poziva nas da nadiđemo dihotomije između urbanih i ruralnih sredina, jer, kako kaže, potrebni smo jedni drugima.
“Mnogo puta ne cijenimo stvari, ne brinemo o njima ili ih ne štitimo jer ih ne poznajemo. , nismo imali priliku. I ima mnogo riječi koje možemo koristiti u gradovima, npr šiti (idite u šetnju da vidite da li vrtu i životinjama treba pomoć ili njega). U vremenima pandemije i zatvaranja, bilo je mnogo komšija koji su bili šivanje za vašu zajednicu."
Mastika Marije Sančez.