'Ne želim da budem princeza, želim da budem panter', Martanoemi Norijega
The grafiti oni su predmet spora otkako su počeli da pune zidine gradova. Ima onih koji ih uporno brane i onih koji ih mrze bez ceremonije. Profesor i pisac José Félix Valdivieso on je u prvoj grupi, jer su za njega autentična umjetnost. A dokaz za to je njegova knjiga Grafiti svijeta, gdje sastavlja ukupno 50 radova sa svih strana planete koji su ga inspirirali.
Prema njegovim riječima, ovaj spor oko definiranja oblika izražavanja umjetnosti ili ne, vodi se kroz istoriju. „Formalne slike su se takođe dešavale u prošlosti. Ako se slikar dotakao teme koja je bila svetogrdna, koja je bila protiv kanona, mnogo puta se ona nije smatrala umjetnošću. Ili je stvoren pokret koji je ustao protiv njega”, tvrdi on. I kao primjer navodi erotsku umjetnost: „U prošlosti ova vrsta umjetnosti nije bila prihvaćena u široj javnosti. Cenzura koja pokazuje da su načini da se bude ilegalan evoluirao tokom vremena”, sintetizirati.
'Made in God'
Ono što mu je jasno je da su oni za njega umjetnost, jer na kraju krajeva Oni su još jedan oblik izražavanja. I upravo iz tog razloga je krajem 2014. osmislio ovu knjigu u kojoj uključuje grafite u rasponu od jednostavne fraze do vrlo razrađenog murala. Bilo koja reprezentacija koja ga je provocirala. “U to vrijeme sam mnogo putovao i dobio sam ideju svaki put kada vidim neku koja me je privukla, piši o tome”.
Pišite o onim grafitima koji su inspirisali nešto, bilo da je to bilo kratka priča ili priča vezana za ono što rad krije. Tako se kroz njegove stranice slike isprepliću s tekstovima koji pripovijedaju o situacijama koje je doživio sam Félix ili o zanimljivostima vezanim za grafite, kao što je Churchill i platipus. „Priča koju pričam u knjizi o tome je veoma radoznala. Nisam znao da ovaj britanski vođa toliko voli životinje. A to je da, usred Drugog svetskog rata, Čerčil je samo poslao pojačanje u Australiju, koju su u to vreme bombardovali Japanci, kada su mu poslali kljunasa. Životinja koja na kraju od zvuka bombi stigne mrtva”, rezimira on.
'Nevermore 1933'
GRAFITI, POTVRĐIVANJE SEBE
Prema Joséu Félixu Valdiviesu, jedno od najboljih objašnjenja zašto su grafiti počeli da postaju popularni u drugoj polovini prošlog stoljeća dao je filozof Jean Baudrillard. „U kontekstu 70-ih godina, u društvima u punom razvoju u kojima je urbano ostavilo čovjeka na miru, grafiti su funkcionisali kao afirmacija ličnosti, sebe“. drži. Zato su poruke koje prenose toliko važne.
Stoga, prema autoru, funkcionišu kao uvod u društvene mreže. Umjetnici prevode istu poruku po cijelom gradu ili je fiksiraju na vozovima tako da se kreću kroz njega. “Ljudi žele da znate kako se osjećaju, baš kao i društvene mreže. Zavijanje kojim se tvrdi postojanje. Mnogo nas je i gubimo se u masi”, bodova.
Ali osim ove reafirmacije sopstva, grafiti nose još jedan niz karakteristika. Kao npr prolaznost. José Félix Valdivieso opisuje to kroz termin japanske filozofije majmun nesvestan , koji to drži Istek stvari je ono što ih čini lepima. “Japanci uvijek imaju vrlo finu refleksiju o kulturnom i estetskom. Ovim izrazom oni to kažu da je sve vječno ne bi imalo tu krhkost niti bi nas toliko brinulo jer bismo to uvijek mogli vidjeti”, sintetizirati.
Izraz koji se direktno povezuje sa japanskim terminom wabi sabi , što znači da ljepota se nalazi u nesavršenosti objekata. Nekoliko reči koje vrede potraga za jedinstvenim. “I u grafitima imate dosta toga. Umjetnici rade pod pritiskom i ne mogu ih retuširati." kaže stručnjak.
'snowden'
UMETNIČKA DJELA, ALI I FRAZE ILI RIJEČI
U grafitima koji je odabrao José Félix Valdivieso, jedno od iznenađenja je da mnogi od njih nisu velike ili složene slike, već fraze ili riječi koje su zbog mjesta na kojima se nalaze privukle pažnju pisca. „Tražio sam zašto dođavola to rade nije da su to bila velika djela. Zadivljen sam vrstom poruke koju slikaju”, objašnjava on.
Stoga nije čudno što se u knjizi susreće s tom frazom 'Oni ludi'. “Našao sam ga u Amsterdamu, gdje su grafiti zabranjeni, a prije svega na španskom. Bio je to mali posao, ali Osoba iza mene je privukla moju pažnju. Zašto je to stavio? Povezao se i sa mnom jer je moj deda, kada je izašao na ulicu, uvek govorio da su ludi već tu, da je za njega to buka.
Druga fraza koja je imala veliki uticaj na njega je** 'Nie wieder 1933' (Nikad više 1933)** u centru Frankfurt . “Oni su naslikali te riječi nakon kojih je uslijedila godina dolaska Hitlera na vlast. Zbog svojih konotacija i mjesta na kojem se nalazi, veoma je moćan grafit”. Ili jedan sa riječju 'Snowden' slikano u sredini Brooklyn. “Morate zapamtiti da su Sjedinjene Države slobodna zemlja, ali u kojoj se neke stvari ne mogu reći. Privukao mi je pažnju da je njegovo ime bilo tamo, kada Još uvijek postoje otvorene rane od Snowdenovog curenja informacija o zloupotrebama koje je izvršila Agencija za nacionalnu sigurnost zemlje."
José Félix Valdivieso, autor knjige Graffiti of the world
Ali osim grafita koji su moćni zbog onoga što izražavaju, postoje i drugi koji jesu autentična umjetnička djela. Kao npr "Ne želim da budem princeza, želim da budem panter." U njemu je tom frazom opisana djevojka sa šeširom pantera. „Stvarno mi se dopalo kako je to autor uradio. Grafit se nalazi na legalnom zidu Grad Panama. Uspio sam razgovarati sa njegovom kreatorkom i ona mi je to rekla ideja je došla iz razgovora koji je čuo između djevojčice i njene majke”, Objasni.
I, da zatvori knjigu, gotovo ironično, postavlja grafit sa a 'Srećna 2020'. “Mislim da je važno ne izgubiti humor. Samo bi grafiteru palo na pamet da ovako nešto stavi na zid”, smije se.
Uredničke bilježnice lavirinta