Bilo kakav izgovor da se vratim u Gugenhajm muzej
IZLOŽBA: CEZANNE U THYSSEN-u
Da postoje Michelinove zvjezdice na polju izložbi, Cezanne's at Thyssen bi bez sumnje uzeo 3 zvjezdice. Uglavnom, zato što opravdava svako putovanje u Madrid od sljedećeg februara. Ima privlačnost da se fokusira isključivo na umjetnika čija su djela prodata širom svijeta, što čini činjenicu da ih sakupljate još jedan plus za posjetu. Ovome moramo dodati brigu kada je u pitanju kustos (Guillermo Solana na čelu), kao i važnost samog umjetnika kao oca Vanguarda. Ali Thyssen godina se ovdje ne završava. Njegov omaž ljetnim pop mitovima sigurno će zahuktati više od Lichtensteinove 'Woman in the Bath'.
IME: EL GRECO
Ove 2014. godine navršava se 400 godina od smrti Domenikosa Teotokopulosa, slikara rođenog u Grčkoj čije su ime (El Greko) i nacionalnost (Toledano, da, Toledo) promenjeni u našoj zemlji. Zato je na Španiji da proslavi ovakav događaj koji će se održati na dvije glavne bine. Jedan, Toledo, taj grad koji je tako naslikao, sa pomicanim spomenicima i sa određenom tendencijom ka manirizmu. Kastiljanski grad La Mancha iskoristit će prednost da promovira one poznate kao 'Espacios Greco' i organizira izložbe poput 'El Greco y Toledo' u muzeju Santa Cruz s posebnom vedutom Toleda kao sidrom za razgovor o odnosu između slikara i mesta. Drugo sjajno okruženje će biti Muzej Prado. Ovde ćemo pokušati da uporedimo i suočimo rad dobrog Domenika sa velikim slikarima 20. veka koje je on inspirisao na ambicioznoj izložbi.
2014. će biti godina El Greca
HLADNA GROZNICA U PARIZU
Zaista je složeno moći cijeniti rad Fride Kahlo, a da ga ne odvojimo od njenog lika i njene ljubavi s Diegom Riverom. Danas neće biti taj dan, niti će 2014. biti godina niti će Pariz biti grad u kojem se ocjenjuje njeno djelo bez subjektivnog vrtloga koji u njega unosi njegov autor. Dok se u Pompidouu nastavlja borba da se njihovo djelo učini razumljivim djeci, u L'Orangerie (onoj divnoj podružnici D'Orsaya) rad Kahla i Rivere će se približiti pariskoj javnosti, ujedinjujući produkciju oboje u sveti brak.
LONDON (DA LI JE NEKO IZNENAĐEN?) JE GRAD
Još godinu dana (a već ih je nekoliko) London se pozicionira kao svjetska prijestolnica privremenih izložbi, obećana zemlja kulturnih putnika sa tendencijom povratka. Retrospektiva Paula Kleea već visi na zidovima Tate Moderna (ne brinite, ima vremena do 9. marta) i ova nova godina dolazi s obećanjem headlinera koji ne izostaje: Matisse i s prvim sjajnim posthumno odavanje počasti Richardu Hamiltonu. Ali za one koji se guše modernošću, ni Nacionalna galerija ne zaostaje. Najprije blista jednom od onih izložbi koje je teško kurirati i organizirati zbog kompleksnosti slikara. Ovo je Veronese, figura koja će se koristiti kao prezenter venecijanske renesanse. Već u jesen pojavljuje se uvijek magnetski lik Rembrandta i njegove uznemirujuće posljednje slike. oh! I ne zaboravite, uvijek besplatno, uvijek tražite javno ili privatno sponzorstvo za pokrivanje troškova. Kako treba da bude.
Nacionalna galerija, londonski klasik
NAUKA DO SPAŠAVANJA
Kada se čini da umjetnosti više nema, da je sve oslikano, izvajano, fotografirano, pa čak i spašeno već izloženo u zgradama tipičnijim za budućnost, pojavljuje se nauka. Istina je da su muzeji nauke malo kruha bez soli, da nisu baš smiješni i da, osim ako ne koriste nekriminalne senzorne resurse, njihov sadržaj ne čudi. Ali pazite, ovdje je ambalaža ono što se računa, i zato je ovaj novi muzej privukao superzvijezda arhitektu da privuče pažnju ove godine. Riječ je o Muzeju biodiverziteta Paname, prvom djelu Franka Gheryja u Južnom Teksasu, koji nastoji konsolidirati ovaj grad kao turističku destinaciju s puno identiteta (i prilično heterogenog). Kao i sve stvari Gehry, ova zgrada se ističe po svom složenom obliku, iako ovdje obojene ploče zamjenjuju poznati titanijum, čineći da izgleda kao plastidekor verzija svojih najprepoznatljivijih zgrada. …
I LJUDSKA PRAVA
Još jedan resurs koji je postao muzejski trend: Ljudska prava. U ovom slučaju, grad je bio Winnipeg, u Kanadi, koji će svoju novu ikonu otvoriti 2014. godine, kladeći se na upečatljiv model školjke koji će krasiti svoju razglednicu. Osim svoje privlačnosti, ovaj muzej ima i milost da bude prvi nacionalni muzej udaljen od Ottawe. Međutim, ne bi škodilo razmisliti čemu služi ovakav prostor ako je čovjek čovjeku i dalje vuk. Nedjelovanje? Regrets?
DOBRI MUZEJI, BOLJE PLAKATI
Da, ostatak svijeta nije paraliziran, iako najposrednija imena neće zvučati na najpriznatijim mjestima. Velike institucije švicarske vlade uzimaju kolač u svoja dva velika muzeja. Basel Kuntmuseum će pokušati dati uvjerljivo objašnjenje Malevičevom suprematističkom univerzumu počevši od marta. Sa svoje strane, Ciriška Kunthaus je i dalje u pokretu nakon dobre godine zbog Muncha. U ovom slučaju, njegova opklada je uvijek uspješan ekspresionistički pokret u Njemačkoj i Francuskoj. Ako ostavimo po strani Cezanneovu retrospektivu u Thyssenu, najatraktivnija izložba 2014. održat će se u Guggenheimu u New Yorku, gdje će se odvažiti s talijanskim futuristima. Da da, da ljubitelji MoMA ne budu ljubomorni, čeka ih njihov dobar dio Gauguina. U ovom slučaju, izložba se fokusira na njegovu metamorfozu, na njen divlji rast u Polineziji.
Ovako izgleda krov Gugenhajma u Njujorku
MLADA DEVOJČICA DOĐE KUĆI
Uobičajeno, Frick Collection u New Yorku ima tendenciju da ostane neprimijećena od proždrljivih i brzih gutača njujorških muzeja. Logično, stara remek-dela evropskog slikarstva, pa, ne privlače pažnju. Međutim, do kraja januara u ovoj vili na 5. aveniji smeštena je i izložena Devojka sa bisernom minđušom, kao i ostali istaknuti delovi Mauritišuija u Hagu. U svoj dom vraćaju se 27. juna, kada će ovaj renovirani prostor konačno biti u rangu sa radovima koje čuva, što je velika muzejska vijest Holandije u punom mamurluku nakon ponovnog otvaranja Rijskmuseuma.
POSLJEDNJE OZNAKE 2013
Iako su otvoreni krajem 2013. (zašto ne reći, usred sezone da podmažu mašineriju), ovi muzeji će zablistati, prije svega, ove godine. Prvi je renovirani Olimpijski muzej u Lozani koji se nakon nekoliko godina izgnanstva na brodu na Lemanu vraća na prvobitnu lokaciju. Naravno, vjerovatno je da poznate maskote ne prepoznaju mjesto gdje su provele toliko godina otkako je promijenjena ruta i modernizovani objekti kako bi prekretnice u sportu bile atraktivnije i mamile osmehe i lake suze. Drugi je Musée Fin de Siecle u Briselu, preokret u kolekciji Slobodnog društva likovnih umjetnosti koja se fokusira na prikazivanje samo umjetnosti od sredine 19. stoljeća do izbijanja Velikog rata.
A LOUISE VUITTON JE POSTALA POKLONICA
Već nekoliko godina se teško dobija, ali čini se da ćemo 2014. godine dočekati otvaranje muzeja Louise Vuitton fondacije za kreaciju. Smješten u pariškom kvartu Bois de Boulogne, ovaj spektakularni centar koji je dizajnirao Frank Gehry (više 'ooooh' nego ikad) nastoji da bude mjerilo u savremenim muzejima zahvaljujući svojoj vrhunskoj tehnologiji. Ali neka niko ne misli krivo vjerujući da će to biti samo trik za brend i grad. Namjera LVMH grupe je da od njega napravi veliko izložbeno mjesto za mlade umjetnike, kao što to čine sa svojom fondacijom u Muzeju umjetnosti u Hong Kongu. Za početak, otvorit će se uzorkom koji uključuje djela Basquiata ili Cypriena Gaillarda, sigurne vrijednosti za klasičnu parišku javnost.
POTISAK MODE
Dvije velike izložbe na starom kontinentu i dalje pokazuju da moda zaslužuje mjesto u muzeju. Prvi i najambiciozniji, pregled italijanske mode od 1945. do danas u najboljem mogućem ambijentu: Victoria & Albert Museum u Londonu. Drugi, pogled na život, čuda i dizajn velike Coco Chanel, uzdignut u lik mita u Hamburgu.
Štene, autora Jeffa Koonsa, na ulazu u Gugenhajm
YOKO ONO ŠETA KROZ NERV
Oko, čini se da ova izložba prevazilazi vijesti, očekivanja i anegdotu. Jer da, Yoko Ono nije samo 'žena', već je i veliki pionir konceptualne umjetnosti, pravi vizionar koji ove godine puni 80 godina. Od 14. marta, na obalama Nerviona, o 1960-im godinama će se raspravljati sa stanovišta prilično nepoznatog španskoj javnosti.
ČUDO U MADRIDU, JOŠ JEDNO U BARSELONI I NEKOLIKO MOLITVA ZA JUG
U Madridu se i dalje pitamo kada će se ponovo otvoriti minimalistički nacionalni arheološki muzej. Činilo se da će 2013. biti njegova godina, ali već znate: kriza kao štit za nesposobnost. Sa svoje strane, Barselona se nada da će u junu otvoriti svoj muzej kultura, novi prostor posvećen najegzotičnijoj i najdaljoj umetnosti. Pionirsko mjesto u Španiji koje će se otvoriti u enklavi nalik muzeju: gotičke palače Nadal i Marqués de Llió. Na kraju, želja da 2015. konačno bude godina u kojoj se otvara Centar za savremeno stvaralaštvo u Kordobi, poznat kao C4. Hrabra opklada koja predugo traje. Mogli bi uzeti primjer Malage, koja će za godinu dana dominirati na svim naslovnicama s novim Pompidouom i Muzejom likovnih umjetnosti. Da nam je prije 15 godina rečeno da će Malaga biti predvodnik kulturnog turizma u Španiji, niko ne bi vjerovao.