Ako ne uđete u avion 2019.
Nemojte putovati avionom tokom 2019. To je prijedlog Šveđankinje Maje Rosen i Lotte Hammar, kojem se već pridržavalo oko 7.800 ljudi - skoro svih njih, njihovih sunarodnika - preko Facebook , dok je oko 3.700 pokazalo interesovanje, a još oko 1.000 je dodano putem web stranice westayontheground.org.
“Bez letova 2019. je kampanja u kojoj ljudi obećavaju da će ostati prizemljeni narednih godinu dana, sve dok mi 100.000 Šveđana potpuno se posvetite tome da učinite isto. Na ovaj način zajedno možemo napraviti veliku promjenu klime. To je i način da se dokažemo jedni drugima, kao i da se dokažemo naših političkih lidera da su mnogi od nas spremni učiniti sve što je potrebno da sačuvaju klimu”, kaže nam Rosen.
Nije bila u avionu deset godina, precizno, kako ne bi dodatno oštetili planetu. Od tada se, kaže, "muči" šta da kaže poznanicima kada mu pričaju o svojim predstojećim putovanjima avionom.
„S jedne strane, ne želite da budete razmaženi sportovi, ali u isto vreme, mi smo usred ozbiljne klimatske krize. Mislim da bi mnogo ljudi bilo voljno odustati od letenja kada bi znali koliko je situacija ozbiljna i koliko letenje utiče na vremenske prilike; mnogi nisu svjesni”, objašnjava on. „Takođe mislim da oni koji znaju ne misle da će biti velike razlike ako odustanu od letenja, jer svi lete više nego ikad. Ali ako ima mnogo nas koji donesemo ovu odluku, bit će velika razlika.”
Možete li zamisliti da provedete deset godina bez letenja...?
Prema Međunarodno udruženje vazdušnog saobraćaja (IATA), više od četiri milijarde ljudi letelo je tokom prošle godine. Uz sve ovo, avijacija je bila samo 2% globalne emisije CO2. Međutim, prema studiji _ The Illusion of Green Flying _, koju je sprovela evropska nevladina organizacija Finance and Trade Watch , kada bismo uzeli u obzir sve emisije gasova staklene bašte iz industrije – vađenje goriva, proizvodnja mašina, izgradnja aerodroma itd. – došli bismo do 5%.
"Na svaku tonu emitovanog CO2, tri kvadratna metra arktičke ledene kapice se otapa", upozoravaju. Tako, na primjer, u a povratni let iz Beča za Kanarska ostrva, Otprilike 4,5 kvadratnih metara polarne ledene kape bi se otopilo. Ili, drugačije rečeno: da je avijacija država, zagađivala bi koliko god Francuska.
Još jedan zabrinjavajući aspekt je nezaustavljiv rast nivoa zagađenja industrije, budući da je od 1990. do 2010. godine globalna emisija CO2 porasla za 25%, dok su one zbog avijacije porasle za 70%, pokazuju podaci iz izvještaja. Tim tempom se čini da gasovi staklene bašte koje emituju avioni će se pomnožiti sa osam 2050 , i predstavljat će 20% globalnih emisija.
Čini se da napori da se ne zagadi nisu dovoljni...
Međutim, čini se da su organizacije poput gorepomenute IATA poduzele mjere po tom pitanju. Tako u njegovom web stranica o avijaciji i klimatskim promjenama , u kojem priznaje bolna pitanja - kao što je činjenica da emisije NOx i vodene pare mogu imati štetan efekat množenja na većim visinama - navodi da, uprkos činjenici da broj putnika raste u prosjeku za 5% svake godine, avijacija je uspjela povećati svoju emisiju samo za oko 3% po periodu zahvaljujući ulaganju u nove tehnologije i sticanju održivijih praksi.
Međutim, čini se da ništa od ovoga ne uvjerava one koji su provodili studiju, čak ni Rosena i Hammara. “Klimatska kriza je akutna i ako ne počnemo smanjivati emisije u naredne dvije godine barem za polovicu, mnoga mjesta na svijetu biće nenastanjiva za 20 godina. Stoga bi ljudi koji vole putovati svakako trebali učiniti sve da ih smanje“, objašnjavaju.
Dakle, obećanje da se narednih godinu dana neće letjeti avionom, prema njenim riječima, treba gledati kao “ prilika da istražite mjesta na kojima možda niste bili prije , i pokušajte da putujete vozom” -bolje nego automobilom, iako bi, po njegovom mišljenju, putovati bilo manje zagađujući od letenja ako biste vozili sa svim zauzetim sjedištima-. „Na primjer, mnogi Šveđani putuju na Tajland na odmor umjesto da uživaju u prekrasnim plažama do kojih se može doći vozom bliže kući“, kaže on.
Putovanje vozom mnogo više poštuje životnu sredinu
Dodaje: „Mnogi ljudi s kojima sam razgovarao i koji su odlučili da ne lete kažu da sada mnogo više cijene ono što zapravo mogu učiniti bez štete po klimu i da su imali mnogo Uzbudljiva iskustva i susreti koji bi propustili da su letjeli ”. Ali hoće li se suzdržavanje od letenja samo godinu dana, kako Rozen i Hamar predlažu, biti dovoljno za okoliš? “Istraživanja su pokazala da nošenje kratkoročna obaveza to povećava šanse za dugoročnu promjenu ponašanja,” odgovaraju.
„Mislim da kada prođete godinu dana bez letenja, počinjete da razmišljate o tome na drugačiji način i shvatate uticaj na klimu. Čini mi se da je većina ljudi koji su potpisali oni će dvaput razmisliti prije nego što lete nepotrebno u budućnosti. Naime, mnogi od onih koji su se prijavili rekli su nam da su o vremenu počeli razmišljati na drugačiji način, te da se trude i da žive ljubaznije sa okolinom, pa je ovo način da se probudi podignite ljude i počnite da preduzimate akcije za očuvanje klime.”
Za sada, njena kampanja, koja je počela u januaru ove godine - iako je zaista pojačana od avgusta, nakon završetka oba porodiljskog odsustva - daleko od toga da dobije 100.000 pretplatnika koje su prvo bile predložene i to bi učinilo akciju validnom, jer za to imaju rok do kraja ove godine. Međutim, ove dvije majke ne prestaju u nastojanjima da podignu svijest: uskoro će objaviti video, žele da iznesu svoj predlog drugim zemljama - da prestanu da lete 2020. - a čak misle da će kompanije pre 31. ovog meseca zabeležiti porast u vidu novogodišnjih odluka. Hoće li biti jedan od tvojih?
Žrtva sada da bi naša djeca mogla letjeti u budućnosti