Hoćemo li se vratiti u Siriju?

Anonim

Hoćemo li se vratiti u Siriju

Hoćemo li se vratiti u Siriju?

"Mislim da se bližimo kraju ovog strašnog perioda u našoj istoriji." su riječi od Mohammad Rami Radwan Martini, ministar turizma Republike Sirijske Arapske Republike godine, kada prima Condé Nast Traveler ekskluzivno, zajedno sa Europa Pressom, prilikom njegove službene posjete FITUR-u.

U prethodnom izdanju, zemlja je bila prisutna na način svedočenja, ali ovo jeste prva posjeta Španiji od strane sirijske političke vlasti od 2011. Posjeta kojoj prilaze s oprezom.“Prvi put smo učestvovali na međunarodnom sajmu od 2012. godine i nismo slučajno odabrali ovaj. FITUR je jedan od najvažnijih događaja u svijetu i vjerujemo u istorijski odnos sa ovom zemljom i njenom kulturom”.

ministar turizma Sirije

Mohammad Rami Radwan Martini, ministar turizma Sirije.

Promoviranje Sirije kao turističke destinacije zbog toga što je "jedna od najjeftinijih na svijetu" je srceparajuće ako pomislimo na pola miliona mrtvih koje ovaj kompleks ima oružani sukob koji je počeo 2011 a to još nije gotovo.

Prilikom putovanja u zemlju koja se nalazi u tako ozbiljnoj situaciji, logično je da putnik razmotri svoju ulogu i moralne konotacije svoje posjete. U tom smislu, važno je to razumjeti turistička industrija može biti ključno sredstvo za oporavak zemlje, nešto što se brzo razume ako pomislimo da je prosečna plata tamo 80 evra mesečno, a turista može potrošiti 100 evra dnevno tokom putovanja.

Realnost je da bi učinak bio brz i vrlo pozitivan. Među njegovim kratkoročnim ciljevima je postizanje povratka turističke aktivnosti iz susjednih zemalja, posebno Liban, Jordan i Irak. Svaka posjeta se savjetuje, u svakom slučaju, preko lokalnih turoperatora, na organiziran način koliko je to moguće.

Prije sukoba više od 150.000 putnika posjetilo je Palmiru

Prije sukoba, više od 150.000 putnika posjetilo je Palmiru

“Dugoročno smo otvoreni za sve vrste turizma, promovirat ćemo primorski, shopping, zdravstveni (već postoje stotine ljudi iz Libana, Jordana, Iraka, pa čak i Saudijske Arabije koji dolaze na stomatološke i estetske intervencije po konkurentnim cijenama, budući da su troškovi u njihovoj zemlji i do četiri puta veći nego u Siriji)“, objašnjava ministar.

Rami Radwan je na tu poziciju stigao prije samo nekoliko mjeseci i suočava se s ovom fazom sa značajnim bogatstvom iskustva u sektoru turizma i nekoliko projekata, koji su već u toku, za restauraciju i rekonstrukciju tradicionalnih sirijskih kuća pretvorenih u hotele.

POVRATAK SUDBINE

prije rata, Sirija prima 9 miliona turista godišnje, tako da je logično da se zemlja usmjeri na sektor kao na alat za oporavak. Osim arapskog turizma, glavni posjetioci Sirije (do rata) dolazili su iz Njemačke, Francuske, Španije, Italije i Grčke.

"Sada su nova tržišta", kaže ministar. “Na primjer Kinezi, koji izvezu 60 miliona turista godišnje. Vjerujemo da Sirija može privući posjetitelje odatle, zbog raznolikosti koju nudi naša turistička ponuda”.

To ne znači da sirijska vlada želi da iskrivi stvarnost ili ohrabri horde posjetitelja u neposrednoj blizini. "Sirija sada" slogan je kampanje koja promoviše rekonstrukciju zemlje kroz turizam.

“Ali mi ne propagandišemo da je sve briljantno, kao što drugi propagandiraju obrnuto, tvrdeći da nam je cijela zemlja devastirana. Svjesni smo stvarnosti ali, u odnosu na 2013. godinu, možemo reći da se teritorija oporavila skoro 90%. A sigurni smo da ćemo ostatak oporaviti vrlo brzo”, potvrđuje on.

“Hiljade kvadratnih kilometara su vraćene odlukom i voljom, uvjeravajući ljude da se dobrovoljno vrate. Međunarodni mediji ne prenose uvijek istinu o mojoj zemlji”, uvjerava nas. “Želimo da svijet zna da ih ima u Siriji veoma otvorene mlade generacije, koje govore jezike i koje svoju budućnost imaju u sektoru turizma”. Ministar također ističe značajan broj sirijskih inženjera koji svoj posao obavljaju u hotelskom sektoru u zemljama Zaljeva.

Manastir Gospe od Saydnaya Sirija

Manastir Gospe od Saydnaya Sirija

Preporuke međunarodnih vlasti su, kako se i može očekivati, ne putuju u zemlju s neriješenim ratnim sukobom , iako se mora uzeti u obzir da se ove evaluacije provode svakih šest mjeseci i ponekad kasne sa pretpostavkom o realnosti zemlje.

Putovanje u Siriju nije komplikovano sa birokratske tačke gledišta, iako su vize prilično rigorozne. Vazdušni prostor je, u principu, bezbedan: od četiri međunarodna aerodroma, samo dva su radila tokom sukoba. Problem je bio autoput koji je vodio od Damaska do njih, okupiranog od strane naoružanih grupa. Sada, prema sirijskoj vladi, oni rade normalno i, od otvaranja ambasade UAE, čini se da oporavak letova Emiratesa i Etihada je neizbježan, što bi pojednostavilo vazdušne veze sa mnogih tačaka na planeti.

VERSKI TURIZAM

Tokom rata, putovanje u Siriju iz vjerskih razloga nije prestajalo, iako je istina da su hodočasnici skromni posjetioci. Prošle godine bilo je 170.000 posetilaca na svetim mestima kao što je Sadnaya, grad severozapadno od Damaska gde se još uvek govori aramejski, čiji je manastir najvažnije hodočasničko mesto pravoslavnog obreda posle Jerusalima.

Damask

Damask

Došle su i stotine da vide Maalula ili malo groblje Bab al-Saghir, u Starom gradu Damaska, uprkos činjenici da su bombe nastavile da padaju. Hrišćanski hodočasnički turizam je važna meta koja se nada da će se proširiti sa ljudima iz Rusije i istočne Evrope.

"Nadamo se da će se Palmira uskoro oporaviti, zapravo, planirano je ponovno otvaranje brojnih hotela za godinu dana. Osim razaranja i ogromnih ekonomskih gubitaka, hotelski smještaj je pretrpio mnoge krađe od strane terorista, koji turizam doživljavaju kao đavolju kulturu”, žali se ministar.

Oporavak turizma od historijske emigracije je još jedan cilj Republike Sirije. U Brazilu, Argentini, Sjedinjenim Državama, Kanadi i Australiji postoje stotine ljudi sirijskog porijekla koji žele povratiti svoje korijene . I, naravno, poslovni turizam i humanitarna pomoć moraju biti uračunati u jednačinu.

Maalula

Maalula

REBUILD COEXISTENCE

Pored istorijskog i kulturnog nasljeđa (čiji je oporavak težak posao, a u nekim slučajevima možda i nemoguć), Sirija se može pohvaliti zelenim površinama i pustinjom. „Postoji mnogo raznolikosti. Od niskih temperatura u planinama do blagih temperatura na obali ima svega oko 100 kilometara”. S druge strane, jesu brzo obnavljaju tržišta komercijalnih obrta.

„U Damasku postoje vrhunski hoteli“, kaže Rami Radwan. "Sad Sheraton je ponovo otvoren, u rukama Sirije, i nudi još bolje usluge nego prije, unatoč ratu i međunarodnim sankcijama.” I mnogi historijski iseljenici koji su odrasli u zemljama poput Brazila i Venecuele sada se vraćaju u zemlju kako bi doprinijeli njenoj rekonstrukciji novim hotelskim projektima.

U Alepu, njegovom rodnom gradu, je u toku projekat oživljavanja starog grada, a Rami Radwan tvrdi da infrastruktura još uvijek stoji. "Nijedna škola nije zatvorena, socijalno osiguranje nastavlja da funkcioniše, gradske vijećnice... čak i sada fabrike ponovo rade." Potpuno su obnovili neke od tradicionalnih tržišta Alep i Homs a posljednjih godina ima na hiljade barova i restorana koji su se opirali i nisu zatvorili svoja vrata.

“I mi želimo cijeniti kuhinju Alepa, što utiče na mnoge kuhinje drugih zemalja koje su zastupljenije u svijetu. Suživot kršćana i muslimana ogleda se u sirijskim receptima i običajima. Vjerujemo u to teroristički rat želi da uništi ove vrednosti; ne radi se samo o nafti ili gasu, već o uništavanju ovog suživota. Našu zemlju možete upoznati kao narod kroz meni sirijskog restorana: naći ćete kurdski ćevap, čaj od kajsije, khubz (pita hljeb) itd.”, kaže nam ministar.

U Damasku je već 70% popunjenosti hotela. Na obali i do 80%, gdje se zapravo okupacija nije smanjila ni u najtežim trenucima sukoba. A domaći turizam je u punom jeku, pogotovo otkako je prije nekoliko mjeseci otvorena granica sa Jordanom.

Valuta je sada stabilna. Prije rata, 50 sirijskih lira bilo je jednako jednom dolaru. Sada je povratio stabilnost, sa 430 lira za dolar (došao je do 580).

Razgovor završavamo često postavljanim pitanjem: koje je vaše omiljeno mjesto u Siriji? “Restoran ispred tvrđave Alep, gde su, inače, nekada jeli španski kraljevi”.

Čitaj više