Ostrvo Benguerra, Mozambik
Germanwatch Globalni indeks klimatskih rizika (CRI) je godišnja analiza zasnovana na jednom od najpouzdanijih dostupnih skupova podataka o uticajima ekstremnih vremenskih prilika i povezanim socioekonomskim podacima.
Jedan od glavnih rezultata koje je otkrio IRC 2021 (šesnaesto izdanje analize) je da Mozambik, Zimbabve i Bahami su najviše pogođene zemlje u 2019.
Osim toga, dugoročni IRC, koji analizira period između 2000. i 2019. godine, otkriva da Portoriko, Mijanmar i Haiti su zemlje koje su najviše pogođene ekstremnim vremenskim prilikama u posljednje dvije decenije.
Karta svijeta sa Globalnim indeksom klimatskih rizika za godine 2000–2019
EKSTREMNI VREMENSKI DOGAĐAJI ODNOSILI 475.000 ŽIVOTA ZA 20 GODINA
Između 2000. i 2019. godine, 475.000 ljudi je umrlo kao direktna posljedica više od 11.000 ekstremnih vremenskih događaja a ekonomski gubici iznosili su oko 2,56 biliona dolara (u paritetima kupovne moći).
Portoriko (sa IRC-om od 7,17), Mijanmar (10) i Haiti (13,67) identificirane su kao najugroženije zemlje u ovom 20-godišnjem periodu, a slijede Filipini, Mozambik i Bahami.
Portoriko, Mijanmar i Haiti i dalje su tri najteže pogođene zemlje u posljednje dvije decenije, rang koji se pripisuje posljedicama izuzetno razorni događaji poput uragana Maria u Portoriku 2017. i uragana Jeanne (2004.) i Sandy (2012.) na Haitiju.
Mjanmar je teško pogođen ciklonom Nargis 2008. koji je procijenio gubitak od 140.000 života, kao i materijalni gubitak i štetu za oko 2,4 miliona ljudi.
Mozambik i Bahami (na petom i šestom mjestu), također su doživjeli izuzetno razorne oluje. Godine 2019., ciklon Idai stigao je do Mozambika, a Bahame je pogodio uragan Dorian.
Kompletnu rang listu najugroženijih zemalja u periodu 2000-2019 možete pogledati ovdje.
Deset najugroženijih zemalja između 2000. i 2019
NAJPOGOĐENIJE ZEMLJE U 2019
Oluje i njihove direktne posledice – padavine, poplave i klizišta – bili jedan od glavnih uzroka gubitka i štete u 2019.
Od deset najteže pogođenih zemalja u 2019., šest je pogođeno tropskim ciklonima. Novija nauka sugerira da će se broj jakih tropskih ciklona povećavati sa porastom svake desetine stepena globalne prosječne temperature.
Mozambik, Zimbabve i Bahami su najteže pogođene zemlje u 2019. slijede Japan, Malavi i Afganistan.
U martu 2019. snažan tropski ciklon Idai pogodio je Mozambik, Zimbabve i Malavi, uzrokujući katastrofalnu štetu i humanitarnu krizu u sve tri zemlje.
Idai je ubrzo postao najsmrtonosniji i najskuplji tropski ciklon u jugozapadnom Indijskom okeanu, uzrokujući ekonomsku štetu vrijednu 2,2 milijarde dolara. Ukupno, ciklon je pogodio tri miliona ljudi i odnio više od 1.000 života.
Uragan Dorian stigao je na Bahame u septembru 2019. godine kao uragan 5. kategorije, najjači ikada zabilježen da je pogodio ostrvsku državu.
Dorian je dostigao stalne vjetrove od 300 kilometara na sat i izazvao jaku kišu. Ubijene su 74 osobe. Ukupno, uragan je prouzročio štetu vrijednu 3,4 milijarde dolara i uništio ili oštetio 13.000 kuća.
IRC karta u 2019
ZEMLJE U RAZVOJU SU VEĆA RANJIVOSTI
Rezultati ističu posebnu ranjivost najsiromašnijih zemalja na klimatske rizike. Naročito u odnosu na njihov ekonomski kapacitet i broj stanovnika, zemlje u razvoju su mnogo više pogođene ekstremnim vremenskim uslovima od industrijskih zemalja.
Apsolutni finansijski gubici znatno su veći u bogatim zemljama. Međutim, u zemljama sa niskim prihodima, smrt, bijeda i egzistencijalne prijetnje od ekstremnih vremenskih prilika su mnogo vjerovatnije.
Osam od deset najugroženijih zemalja kvantificiranim efektima ekstremnih vremenskih pojava u 2019 spadaju u kategoriju niskog do nižeg srednjeg dohotka. Polovina njih su najmanje razvijene zemlje.
Globalna pandemija je ponovila činjenicu da su i rizici i ranjivost sistemski i međusobno povezani. Stoga je važno ojačati otpornost najugroženijih na različite vrste rizika (klimatski, geofizički, ekonomski ili zdravstveni).
Deset najugroženijih zemalja u 2019
I ŠPANIJA?
Prema podacima iz 2019. Španija je rangirana na 32. na IRC rang-listi, napredujući za šest pozicija u odnosu na 2018. (gde je bila na 38. mestu) i petnaest u odnosu na 2017. godinu (gdje je bio na poziciji broj 47).
Španiju je pogodila serija ekstremnih oluja u posljednjem kvartalu 2019., što je rezultiralo poplave i značajne štete.
U periodu 2000-2019, Španija je bila na 29. mestu na svjetskoj rang listi, sa indeksom klimatskog rizika od 46,50.
METODOLOGIJA
Cilj Germanwatch Globalnog indeksa klimatskih rizika je kontekstualizirati tekuće debate o klimatskoj politici – posebno međunarodni pregovori o klimi – sa stvarnim uticajima na globalnom nivou tokom prošle godine i poslednjih 20 godina.
Ipak; ovaj indeks ne treba brkati sa potpunim sistemom rangiranja za klimatsku ranjivost jer, na primjer, ne uzima u obzir aspekte kao što su porast nivoa mora, otapanje glečera ili kiselija i toplija mora.
Iz Germanwatcha to ističu "IRC je zasnovan na prošlim podacima i ne bi se trebao koristiti za linearnu projekciju budućih klimatskih uticaja." Konkretno, ne treba donositi previše generalne zaključke za političke rasprave o tome koja je zemlja najosjetljivija na klimatske promjene.
Osim toga, ističu i da se "pojava jednog ekstremnog događaja ne može lako pripisati antropogenim klimatskim promjenama". Međutim, ističu i da su "klimatske promjene sve važniji faktor koji utiče na vjerovatnoću nastanka ovih događaja i njihov intenzitet".
IRC ukazuje na nivo izloženosti i ranjivosti ekstremnim vremenskim pojavama koje zemlje treba da razumeju upozorenje da se pripremite za češće i/ili teže vremenske prilike u budućnosti.
Dakle, činjenica da se ne spominje u IRC-u ne znači da nema uticaja u ovim zemljama: „zbog ograničenja dostupnih podataka, posebno dugoročnih uporednih podataka koji uključuju socioekonomske podatke, neke vrlo male zemlje, kao što su određene male ostrvske države, nisu uključene u ovu analizu.”
Osim toga, podaci odražavaju samo direktne utjecaje (direktne gubitke i smrtne slučajeve) ekstremnih vremenskih događaja, dok, na primjer, toplinski valovi, koji su česti u afričkim zemljama, često proizvode mnogo jače indirektne utjecaje (na primjer, kao rezultat suša i nestašice hrane).
Na kraju, treba napomenuti i to "Indeks ne uključuje ukupan broj pogođenih (pored mrtvih) jer je uporedivost takvih podataka vrlo ograničena."
KAKO POSTUPATI?
Nakon što je proces međunarodne klimatske politike zastao 2020. zbog pandemije Covid-19, Očekivanja za napredak u debati o dugoročnim ciljevima finansiranja i adekvatnu podršku za adaptaciju i gubitak i štetu su 2021. i 2022. godine.
Prema Germanwatch-u, ovaj proces mora obezbijediti: “odluku o tome kako će se potrebe za podrškom utvrđivati na stalnoj osnovi ranjivih zemalja u odnosu na buduće gubitke i štete; potrebne mjere za stvaranje i stavljanje finansijskih sredstava na raspolaganje da zadovolji te potrebe; Y jačanje primjene mjera za prilagođavanje klimatskim promjenama”.