Jezero Summanen, Saarijärvi, Finska
The Izvještaj o sreći u svijetu , ili World Happiness Report, 2021. obilježen je covid-19, koji godinu dana kasnije nastavlja da pravi haos širom svijeta.
Izdanje izvještaja se ove godine suočilo s jedinstvenim izazovom u pokušaju razumjeti kakav je učinak pandemija imala na subjektivno blagostanje i obrnuto.
Svjetski izvještaj o sreći rangira 156 zemalja prema stepenu sreće i, četvrtu godinu zaredom, Finska je postala najsretnija zemlja na svijetu.
Generalna klasifikacija je ostala vrlo slična prošlogodišnjoj, sa prvih 10 gdje se jasno ističu nordijske zemlje. Na drugom mjestu je Island, a na trećem Danska.
Finska je četvrtu godinu zaredom najsretnija zemlja na svijetu
TAJNA FINSKE SREĆE
Koja je javna tajna Finaca da budu najsrećniji na svijetu? Recimo da je to više javna tajna, jer smo vam na Traveler.es-u rekli mnogo dobrih stvari o ovoj zemlji.
U Finskoj stres bore šumskim kupatilima, vode računa o arhitekturi i dizajnu, tu je otok samo za žene i praktična kutija za bebe i naravno da postoji prava kuća Deda Mraza.
Osim toga, volimo dobre finske običaje, kao npr čuvene saune, tradicija da se pije sam kod kuće u donjem vešu ili ona izuzetna hrabrost za život koju zovu sisu.
Sisu, tajna finske hrabrosti.
Od 2012. godine četiri različite zemlje zauzele su prvo mjesto u Svjetskom izvještaju o sreći: Danska 2012, 2013. i 2016., Švicarska 2015., Norveška 2017. i sada Finska 2018., 2019., 2020. i 2021.
U ovom devetom izdanju izvještaja, nakon pobjedničkog postolja Finska (zlato), Island (srebro) i Danska (bronza), nalaze se Švajcarska (4.) i Holandija (5.).
Danska i Švicarska se pomjeraju za jednu poziciju u odnosu na prošlu godinu dok se Island, koji 2020. zauzima četvrto mjesto, popne na drugo mjesto.
Švedska i Holandija napreduju za jedno mjesto, od 7 do 6, odnosno od 6 do 5.
Završavanje prvih 10: Švedska (6.), Njemačka (7.), Norveška (8.) i Novi Zeland (9.) i Austrija (10.). Dakle, devet od deset najsretnijih zemalja na svijetu su evropske.
Island, druga najsretnija zemlja
TOP 20 NAJSREĆNIJIH ZEMALJA NA SVIJETU
Od 20 najsretnijih zemalja na svijetu, više od polovine su evropske, tačnije 14, a apsolutno sve nordijske zemlje su u prvih 10: Danska, Norveška, Švedska, Finska i Island.
Od pozicije broj 11 do 20, lista bi izgledala ovako: Izrael (11.), Australija (12.), Irska (13.), Sjedinjene Američke Države (14.), Kanada (15.), Češka (16.), Belgija (17.), Ujedinjeno Kraljevstvo (18.), Tajvan (19.) i Francuska ( 20º).
A šta je sa Španijom? Naša država se nalazi u luci broj 24 , što znači da je u porastu za četiri pozicije u odnosu na prošlu godinu.
Ako idemo na dno liste, pet najmanje srećnih zemalja na svetu je Zimbabve, Tanzanija, Jordan, Indija i Kambodža.
Kopenhagen, Danska
SVJETSKA SREĆA, OBELEŽENA PANDEMIJAMA
“Hitno moramo da učimo iz Covid-19. Pandemija nas podsjeća na naše globalne ekološke prijetnje, hitnu potrebu za saradnjom i poteškoće u postizanju saradnje u svakoj zemlji i globalno.” rekao je profesor Jeffrey Sachs, predsjednik SDSN-a i Centra za održivi razvoj pri Institutu za Zemlju
“Izvještaj o sreći u svijetu 2021. podsjeća nas da težimo blagostanju, a ne pukom bogatstvu, što će zaista biti kratkotrajno ako ne uradimo bolji posao u rješavanju izazova održivog razvoja”, dodao je Sachs.
Stope smrtnosti od Covida bile su mnogo veće u Americi i Evropi nego u istočnoj Aziji, Australaziji i Africi. Izvještaj nastoji odgovoriti na ključno pitanje: Zašto su različite stope smrtnosti od koronavirusa širom svijeta?
Faktori koji su pomogli da se objasne varijacije između zemalja uključuju: starost stanovništva, da li je zemlja ostrvska i blizina drugih visoko zaraženih zemalja.
Kulturne razlike su takođe igrale ključnu ulogu, uključujući: povjerenje u javne institucije, poznavanje ranijih epidemija, nejednakost u prihodima, da li je šef vlade bila žena, pa čak i da li je vjerovatno da će izgubljene torbice biti vraćene.
"Iznenađujuće, nije bilo, u prosjeku, nikakvog pada blagostanja kada se mjeri prema vlastitoj procjeni života ljudi." rekao je profesor John F. Helliwell sa Univerziteta Britanske Kolumbije.
I nastavljam: „Jedno od mogućih objašnjenja je da ljudi vide covid-19 kao zajedničku vanjsku prijetnju koja pogađa sve i koju je to stvorilo veći osjećaj solidarnosti i drugarstva”.
Novi Zeland, jedina neevropska zemlja koja ulazi u prvih 10
POSTOJI NADA
Više od dva miliona ljudi je umrlo širom svijeta i stvorila se prijetnja nejednakih političkih varijacija i odluka o tome kako odgovoriti neizvjesnost o tome šta budućnost nosi.
Ali uprkos tome, postoji nada da se kraj utakmice nazire, kako se uvođenje cjepiva stalno povećava, dok se mnogi nastavljaju pridržavati mandata maskiranja i fizičkog distanciranja.
„Ovo je bila veoma izazovna godina, ali i rani podaci pokazuju neki uočljivi znaci otpora u osjećajima društvene povezanosti i životnih procjena" rekla je profesorica Lara Aknin sa Univerziteta Simon Fraser.
Izveštaj takođe posvećuje posebnu pažnju slučaju Azije: „Iskustvo iz Istočne Azije pokazuje da stroge vladine politike ne samo da efikasno kontrolišu Covid-19, već i ublažiti negativan uticaj svakodnevnih infekcija na sreću ljudi" rekao je profesor Shun Wang sa Instituta za razvoj Koreje.
švajcarska sreća
MENTALNO ZDRAVLJE
Mentalno zdravlje bila je jedna od žrtava i pandemije i rezultirajućih karantina. Sa pandemijom je došlo do velikog i trenutnog pogoršanja mentalnog zdravlja u mnogim zemljama širom svijeta. Procjene variraju ovisno o korištenoj mjeri i zemlji o kojoj je riječ, ali kvalitativni nalazi su izuzetno slični.
U Velikoj Britaniji u maju 2020. ukupna mjera mentalnog zdravlja bila je niža za 7,7%. nego što se očekivalo u odsustvu pandemije, a broj prijavljenih problema mentalnog zdravlja bio je 47% veći.
„Dug život je jednako važan kao i dobar život. Što se tiče godina blagostanja po rođenoj osobi, svijet je posljednjih decenija napravio veliki napredak koji čak ni covid nije u potpunosti nadoknadio” rekao je profesor Richard Layard, ko-direktor Programa blagostanja u LSE-ovom Centru za ekonomski učinak.
Španija zauzima 24. mesto na svetskoj rang listi sreće
(TELE) RAD
Također, kao što se i očekivalo sa izolacijom i fizičkim distanciranjem, pandemija je značajno utjecala na dobrobit radne snage. Pad nezaposlenosti tokom pandemije povezan je sa padom zadovoljstva životom od 12%.
“Iznenađujuće, otkrili smo to Među ljudima koji su prestali da rade zbog odsustva ili otpuštanja, uticaj na zadovoljstvo životom bio je 40% teži za osobe koje su se na početku osećale usamljeno. rekao je Jan-Emmanuel De Neve, direktor Centra za istraživanje dobrobiti na Univerzitetu u Oksfordu.
“Naš izvještaj također ukazuje na 'hibridnu' budućnost posla, uspostavljajući ravnotežu između kancelarijskog života i rada od kuće. održavati društvene veze i osigurati fleksibilnost za radnike, koji su ključni pokretači dobrog zdravlja na radnom mjestu."
Rad na daljinu je tu da ostane