Amazonska prašuma zapaljena prošlog jula
"Prije nekoliko dana nebo u Sao Paulu se potamnilo sa dimom koji je dolazio stotinama milja na sjever. Bili su pepeo hiljada požara. U zemlji kontinentalnih dimenzija, problemi Amazon ponekad se percipiraju kao daleka stvarnost, a brazilsko javno mnjenje nema istu ekološku osjetljivost kao u Evropi. Kao da postoje drugi, hitniji prioriteti”, kaže on. za Traveler.es Joan Royo, slobodni saradnik međunarodne novinske agencije Sputnjik, koji već šest godina živi u Brazilu.
Ovo je opravdanje za očiglednu letargiju brazilskog civilnog društva više od 72.000 požara koje je Amazon u Brazilu pretrpio do sada ove godine.
Iza tog crnog dima stoje hiljade vatri koje gore tri sedmice. I ne bilo gde. Najveća pluća na planeti su gorjela zbog ubrzanog krčenja šuma zbog _ queimadas _ (spaljivanje zemlje) od strane vlasnika zemljišta.
Trebalo je da se nebo glavnog finansijskog centra Brazila zamrlja u crno da počne tražiti krivce, ali, Zašto je u Amazonu nastalo više požara nego ikada?
Ova slika ispod se isporučuje direktno NASA sa svoje platforme Fire Information for Resource Management System (FIRMS). Crvene tačke označavaju moguće aktivne požare.
Satelitski snimak zahvaćenog područja
A to je da su satelitski snimci potrebni da bi se čvrsto odgovorilo na pitanje. Tek na kraju godine biće moguće utvrditi stvarni gubitak površine poredeći ovogodišnje slike sa onima iz prethodne godine. za sada Počinju da se prave procjene govoreći o stotinama hiljada izgorjelih hektara.
Ono što se pouzdano zna je to krčenje šuma poraslo je u julu za 88% u odnosu na jul prošle godine i da je brazilski predsjednik ekstremne desnice Jair Bolsonaro bez ikakvog opravdanja smijenio direktora **Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja Brazila (INPE)**, glavne osobe odgovorne za navedeni satelit slike, jer su se usudili javno prokazati požare.
“Glasnik je ubijen. Drugim riječima, demontaža pravnog aparata koji je branio Amazoniju izazvala je vatrenu orgiju”, kaže on. Miguel Ángel Soto, zadužen za pitanja u vezi s Amazonom u Greenpeaceu.
“Već tokom predizborne kampanje, Bolsonaro je rekao da namjerava prekinuti zaštitu područja Amazona i da su Indijanci imali previše prava na zemlju. Govor u korist sektora koji je istorijski imao mnogo moći u Brazilu: Ruralna banka, koja brani interese naseljenika i posvećena je izvozu sirovina”.
Ili šta je isto: dati prioritet izvozu brazilskog mesa, soje i etanola u odnosu na zdravlje ekosistema iz amazonske džungle.
Dim se diže iz šume u regionu Amazona blizu granice sa Kolumbijom, 21. avgusta.
“Ove poruke su otišle duboko. Brazil se vratio na prethodni model u kojem je vodio stope krčenja šuma u Južnoj Americi. Dan Vatre je čak i proslavljen!”, ističe Soto.
Ovaj dan kojeg se sjeća glasnogovornik Greenpeacea izašao je na vidjelo relativno nedavno. Farmeri i doseljenici slavili su queimade sa stilom ne skrivajući se ni od čega i ni od koga. Nešto nezapamćeno do danas jer su djelovali tajno ili nezakonito.
“Ova paljenja zemlje su naglo porasla jer je Bolsonaro generirao dozvoljavajući scenario bez kazni. Oni mogu potpuno nekažnjeno prekršiti zakon o šumarstvu.”
Sao Gabriel da Cachoeira, Brazil
Ovde je gde odnos između nevladinih organizacija i Bolsonara je zauvijek prekinut. Čak i obje strane koriste riječ rat da definišu trenutni trenutak.
Brazilski šef države okrivio je nevladine organizacije da su izazvale ove požare u medijima: „Uzeli smo novac od nevladinih organizacija. Sada se osjećaju pogođeni nedostatkom sredstava. onda, možda nevladine organizacije provode ova krivična djela kako bi izazvale negativnu pažnju protiv mene i brazilske vlade. Ovo je rat sa kojim se suočavamo.”
Rat koji ni Greenpeace ne izbjegava: “Rat je stvaran utoliko što su to sporne teritorije i ekonomski interesi su sporni. On govori o ratu i usput ostavlja da se u nekim krajevima ubijaju domorodački lideri. Takođe se izostavlja da je bilo godina kada se stopa krčenja šuma u Brazilu smanjivala, a izvoz povećao. Nemoguće je samo ono što Bolsonaro kaže. Najbolja upotreba zemlje omogućila je proizvodnju veće količine, izvoz više proizvoda i manje krčenje šuma. Prije Bolsonara, Brazil je prevazišao dihotomiju između razvoja i krčenja šuma.”
I to je to kriminalizacija NVO dio je zajedničkog jezika Bolsonara i drugih sličnih vlada. “Sada nas optužuju da smo spalili džunglu, sutra ćete znati. Morate biti oprezni jer se ne petljaju sa djevojčicama. Pogledajte i šta se dešava sa Open Arms. Odnosno, pada kiša na mokrom”, potvrđuje Miguel Ángel.
Za Joan Royo, “Nema nikakve vrste rata između nevladinih organizacija i Bolsonara. Predsjednik nastavlja sa svojom strategijom opijanja lažima. To nije ništa novo. Oduvijek je optuživao nevladine organizacije koje rade u Amazoniji jer su po njegovom mišljenju prepreka napretku zemlje. On uvjerava da su oni u službi ekonomskih interesa stranih zemalja, što je paradoksalno, jer i sam kaže da želi dozvoliti Sjedinjenim Državama da iskorištavaju resurse džungle.”
Lako je (i opasno) misliti da je međunarodni pritisak jedini način da se zaustavi krčenje šuma u Amazoniji. Kao da unutrašnji pritisak nije postojao. Joan Royo smatra da „međunarodna zajednica ima svoje ruke u glavi. Hvale se #prayforamazonas kao da je ovo neka druga tragedija. Strana štampa bi trebala biti kritičnija i vršiti pritisak na vlade da počnu uvoditi trgovinske sankcije Brazilu.”
Miguel Ángel, iz Greenpeacea, ide dalje: “Brazil igra vitalnu ulogu na međunarodnoj sceni kao svjetska sila. Ono što se dešava u Amazonu čini Bolsonarov kredibilitet veoma teškim. On mora govoriti u Ujedinjenim nacijama krajem septembra i ne može se pojaviti s ovom mrljom u svom dosijeu."
I dajte primjer šta bi se moglo dogoditi ako Evropska unija postupi kako treba: “Ako Brazil potpiše sporazum sa Evropskom unijom o prodaji mesa, soje i etanola, mora tražiti proizvode bez ikakve veze sa trenutnim krčenjem šuma. Nijedna evropska kompanija ne bi trebalo da kupuje ove proizvode bez pojašnjenja njihovog porekla. Štaviše, velike multinacionalne kompanije trebale bi odbiti da kupuju soju koja dolazi od krčenja šuma u Amazonu ako ne žele da im se imidž naruši”.
Sada je važna stvar naučite kako međunarodna zajednica može pomoći u sprečavanju novih požara iz daljine. Organizacije poput Amazon Watch dati prioritet dvije stvari koje možemo učiniti iako smo jako daleko: jednu, podržavaju hrabri otpor autohtonih naroda Amazone. I drugo, jasno dajte do znanja agrobiznisima koji su uključeni u uništavanje Amazona Nećemo kupovati vaše proizvode.
Iz Greenpeacea su ratifikovali ovu viziju i iznenađujuće je vidjeti to Svi smo djelimično krivi za ono što se dogodilo (i mi možemo biti veliki dio rješenja): “Prije nekoliko sedmica IPCC [Međuvladin panel za klimatske promjene] objavio je izvještaj o klimatskim promjenama i jedna od stvari koje je tražio je radikalna promjena u modelu ishrane u zapadnim zemljama. branio to manja potrošnja mesa značilo bi manji uvoz soje. Tako da protein koji se proizvodi u drugim zemljama nije protein koji jedemo”.
Na kraju krajeva, oni to tvrde vapaj prema nebu u korist blizine poljoprivrede mogao bi spriječiti veća zla poput požara u drugom dijelu svijeta: „Ne može biti da su krave, svinje ili ovce koje jedemo u Evropi hranjene sojom koja dolazi iz Argentine, Paragvaja, Bolivije ili Brazila. Veoma razumna potražnja je smanjiti unos mesa koje dolazi iz intenzivnog uzgoja i dati prednost ekstenzivnoj poljoprivredi koja je održiva s okolišem. Ne tražimo da bilo ko bude vegetarijanac ili vegan, ali smanjenje unosa mesa i povećanje mahunarki, žitarica, povrća i lokalnog voća je nešto što nutricionisti također preporučuju.”
Ono što je jasno stručnjacima za klimu je to ako jednog dana Amazonija dostigne tačku bez povratka, prašuma bi mogla postati suha savana. Ako ova amazonska šuma, površine 5,5 miliona kvadratnih kilometara, prestane da bude izvor kiseonika za emitovanje ugljika, postala bi glavni pokretač klimatskih promjena.