Destinacije su bile protagonisti prvog dana Condé Nast Traveler Conversations
Naš život se promijenio, a time i jedna od naših strasti, putovanja. Želimo ponovo da letimo avionima, da vidimo pejzaže kako prolaze sa prozora voza i ponovo putujemo putevima i stazama. Ali prije nego što to učinimo, mnoga su pitanja koja nam se sedmicama vrte po glavi. Da pokušam odgovoriti na njih, Conde Nast Traveler Španija, Condé Nast-ov časopis za putovanja i stil života, praktično ove sedmice ugošćuje Condé Nast Traveler Conversations.
bice četiri virtuelna dana, do 18. juna, u kojoj će se osvrnuti profesionalci iz sektora neposrednu budućnost turističke industrije u novom kontekstu, baveći se ekonomskim, tehnološkim i kulturnim derivatima fenomena putovanja kao izraza našeg identiteta i životnog stila.
Tokom prvog od njih, održanog ovog ponedjeljka, govorili su stručnjaci okupljeni na ovim virtuelnim sastancima reinvencija putovanja, kada, kako i gde ćemo ponovo putovati; i uloga tehnologije, podataka i napora u inovacijama i održivosti kao poluge promjene nakon Covid-19.
**OD DRUŠTVENE UDALJENOSTI DO VIRTUELNIH ISKUSTVA: PREGLED SVIJETA PUTOVANJA OD SADA I OD TEHNOLOGIJE**
Frank Romero, Voditelj programa otvorenih inovacija u Amadeus IT Grupi, zadužen je da otvori prvi dan Condé Nast Traveler Conversations porukom optimizma, samopouzdanja i ambicije kada odgovara na pitanje kako ćemo ostaviti iza sebe situaciju karantina u kojoj smo živjeli posljednjih mjeseci kako bismo ponovo putovali u kontekstu u kojem će postojanje Covid-19 obilježiti našu stvarnost.
Ovdje dolazi do izražaja tehnologija , onaj koji već postoji i koji se razvija da odgovori na specifične potrebe i koji je, kako je objasnio Romero, mogao bi trajno ostati i učiniti da turistička industrija izađe iz ove krize jača i bolja.
Tri su ključna pitanja koja on postavlja kao polaznu tačku i na koja pokušavaju odgovoriti iz Rethink Travel inicijative: kako možemo povećati samopouzdanje putnika, kako se možemo pojaviti jači nego prije i kako možemo dizajnirati novu normalu.
Da bi se odgovorilo na njih, kao polaznu tačku, počinje rad u osam oblasti: socijalno distanciranje, automatizirane zdravstvene provjere, poboljšani digitalni identitet, praćenje, dodatne informacije, virtualna iskustva, robotske usluge i sanitarije. Romero je svjestan da nisu jedini i da se još ne zna kojim će putem krenuti, ali su oni ti koji počinju postavljati trend; i insistira na tome da bi u ovom trenutku zanimljivo bilo da rješenja koja se primjenjuju u različitim područjima mogu poslužiti ne samo za rješavanje pitanja vezanih za Covid-19, već bi se mogla primijeniti i za rješavanje drugih problema u industriji kako bi se poboljšala njena efikasnost.
Što se tiče socijalne distance u svijetu putovanja i kako je primijeniti na održiv način, sektor ide ka upravljanju gužvom, mogućnost opće upotrebe tehnologija koje su, u nekim slučajevima, već bile u upotrebi. Na primjer, neki aerodromi već koriste kamere za otkrivanje, čak i prije nego što se pojave, gužve zahvaljujući činjenici da izračunavaju broj ljudi i udaljenost između njih; o U nekim destinacijama inicijative vezane za npr. prethodna kupovina karata da bi se znao protok ljudi koji će morati da se obradi ili sinergije kao što su Get your ride i Van Gogh muzej kroz koji Get your ride vodi grupe putnika koji kupuju njegove usluge u muzej u vrijeme van vršnih sati u centru u smislu priliva ljudi.
Bitna tehnologija za sve ovo će biti mobilni, zbog njegove široke upotrebe od strane stanovništva i zato što će nam omogućiti da zadržimo socijalnu distancu prilikom obavljanja transakcija; biometrijske tehnologije, da avio kompanije poput Delte ili hotela poput Yanolia već koriste za pojednostavljenje određenih procesa; i kompjuterski vid da putem kamera koje koriste umjetnu inteligenciju mogu izvući mnogo informacija od ljudi bez potrebe za interakcijom licem u lice, jednostavno analizirajući naš način hodanja, naše crte lica i način na koji se oblačimo.
Sigurnost i samopouzdanje koje treba da pruži putnicima može se postići, između ostalog, kroz zdravstveni pregledi, još jedno od oblasti koje za Romera počinju da postavljaju trend. Ovdje bi oni ušli u igru termalne komore koji nam omogućavaju da analiziramo mnogo ljudi u kratkom vremenskom periodu zahvaljujući kapacitetu koji nam daje jedna slika. One su već postojale i već ih primjenjuju neke avio kompanije, aerodromi i hoteli . Inicijative kao što su kiosci za zdravstvene preglede i robotski pregledi.
Iako je to nešto što izaziva kontroverzu, mogli bismo i da idemo ka tome poboljšani digitalni identitet koji bi također uključivao digitalne zdravstvene kartone. Ovdje je Romeru jasno: ključ će biti unutra propis koji svaka država donosi o tome i kako ih uskladiti, ali posebno u pravilno postupati s privatnošću, šifriranjem i sigurnošću. Spriječite širenje virusa pružanjem podataka, da; ali etički tretirati te podatke.
Čim na praćenje, će biti od suštinskog značaja standardizacije između različitih zemalja da mogu da sinhronizuju informacije koje prikuplja svaki od njih, kao i Ove aplikacije koristi najmanje 60% stanovništva kako bi im se moglo vjerovati. Švicarska je za sada već objavila da radi na aplikaciji s Appel i Google; Japan se takođe kladi na tehnološke divove; Sjedinjene Američke Države to rade s podacima koje dostavljaju aviokompanije, a Francuska je kreirala vlastitu aplikaciju (StopCovid) koja radi preko Bluetooth-a, bez geolokacije i za dobrovoljnu i anonimnu upotrebu.
Putnici će također željeti dodatne informacije sa destinacije o sigurnosti, šta se može, a šta ne može učiniti. Da bi to učinili, već postoje velike organizacije koje objavljuju vodiče o tome kako pružiti te informacije i kako ih podijeliti, kao i privatne kompanije fokusirane na specifični segmenti svijeta putovanja, poput poslovnih. Takođe ne nedostaje saradnje za dijeljenje informacija u realnom vremenu, kao što je slučaj s Wanda Maps, koji je tokom korona virusa pružao podatke o otvorenim trgovinama.
A) Da, kombinacija praćenja, velikih podataka i digitalnog identiteta dodanih dobrim izvorima, regularizacija, skalabilnost i standardizacijski protokoli mogli bi nas navesti da govorimo o sigurnim i pouzdanim uvjetima putovanja za sve, čime bismo odgovorili na to početno pitanje boljeg razumijevanja putnika, doprinoseći poboljšanju društva i uz tehnologiju i inovacije kao stubove. I da, biće ih virtuelna iskustva, ali ne kao način zamjene putovanja, već kao alat koji omogućava da se ona približe onima koji ih ne mogu doživjeti ili, na primjer, pružiti više informacija prilikom donošenja odluka.
KADA, KAKO I GDJE ĆEMO PUTOVATI PONOVO? KAKO ĆE NAM PODACI POMOĆI DA DOBIJEMO QUINIELU PRAVU
Bezgrešni galicijski, Šef odjela za statistiku i istraživanje tržišta za andaluzijski turizam i vanredni profesor na Univerzitetu u Malagi; Sarah Pastor, Generalni direktor destinacija ADARA; Y Natalie Bayonne, Viši stručnjak za inovacije i digitalnu transformaciju Svjetske turističke organizacije (UNWTO), kao moderator, bio je zadužen da stavi na sto kako Veliki podaci mogu pomoći u razumijevanju ponašanja putnika, ali i koliko je važno znati kako raditi s ovim velikim podacima, kako tehnologija postaje dopuna, a ne zamjena u turističkom sektoru, kako može pomoći u stvaranju kvalificiranih radnih mjesta i kako turizam ne može izgubiti iz vida održivost kakva je bila mnogo na umu prije krize Covid-19.
I to je kao što je Sara Pastor počela rekavši, bitno je staviti putnika u centar a da bi ova strategija bila uspješna, potrebni su veliki podaci da bi ga upoznali i da bi bili relevantni za njega. Međutim, „posedovanje velike količine podataka nije ključ, ali jeste kako ih prikupljamo, kako ih kombiniramo i kako iz njih izvlačimo inteligenciju da ih pretvorimo u pametne podatke”.
On ovo definiše kao kreirati proces turističke inteligencije koji prolazi kroz tri faze: "učiti, prikupljaju podatke, vide trendove, šta traže, šta ne traže, čega se plaše; djelovati i razgovarati s njima; Y mjerenje da vidimo da li je ono što smo uradili upalilo ili ne, i šta je uspelo, zašto je isprovocirano; da ponovo pokrenemo taj vrli krug koji putnika stavlja u centar”.
U tom smislu, Inmaculada Gallego je istakao važnost koju su podaci poprimili tokom ove krize. “Postali su relevantniji nego ikad jer nam mogu dati smjernice u situaciji neizvjesnosti” i podvukao je važnost "ulaganja u podatke, analize i saveze koji nam omogućavaju da vršimo monitoring koji je potreban turizmu".
On govori o Big Data jer u ovom konkretnom trenutku tradicionalna statistika nije mogla odgovoriti na neka pitanja, ali ih ne odbacuje, već zalaže se za kombinaciju oba i za vrednovanje podataka koji dolaze od zvaničnih organa, i nacionalni i međunarodni. "Iskoristite sve izvore na najbolji način i zadovoljite potrebe destinacija za informacijama."
Jer da, kompanije i destinacije moraju koristiti podatke, ali ni na koji način. Iz tog razloga, Pastor je to želio da podvuče “tehnologija se ne mora primjenjivati radi nje” i naglasio je važnost ne zaboraviti šta je cilj: „Kakva destinacija želim da budem, koje turiste želim privući i kako se želim odnositi prema stanovnicima“. Tada možete odlučiti koju vrstu tehnologije ćete koristiti i koje interno osoblje ćete zaposliti.
Takođe se tvrdi koliko je važno da je ovaj prekid morao razmisliti o tome i preispitati suštinu sudbine jer “Ono što dolazi od sada je mnogo žešća konkurencija nego što je bila: potražnja nije ista kao prije i cijeli sektor će se takmičiti da privuče putnika koji sada ima manje mogućnosti”.
Međutim, uprkos važnosti velikih podataka za definiranje i provođenje budućih strategija, njegova upotreba i primjena izaziva niz zabrinutosti u rasponu od trošak nedostatka metodoloških standarda, kroz odsustvo metodološke transparentnosti što postaje ključno ako uzmemo u obzir da analitičari moraju poznavati sve izvore. Dakle, Gallego to smatra "službeni organi moraju preuzeti relevantnu ulogu i moraju se uskladiti" i postavlja još jedno pitanje na sto: nedostatak profila analitičara podataka u turističkim destinacijama. „Napor je bio fokusiran na to da imate podatke, ali ako ne znate šta da radite sa njima, ako ne znate kako da ih analizirate i ako ne radite kontinuirano praćenje, to nema smisla. Ne treba ulagati samo u podatke, već i u ljude, u analitičare koji znaju kako da ih iskoriste”.
Trenutno je prioritet sadašnjost. Iz tog razloga, kako je objasnio Gallego, iz Andaluzije su iskoristili podatke da odgovore na mnoga pitanja koja su se postavljala, kao npr. ekonomski uticaj koji bi zdravstvena kriza imala na sektor turizma, reaktivacija tržišta, sentiment potražnje u vezi sa Covid-19 i Andaluzijom... Ali ne možete izgubiti iz vida budućnost na koju ukazujete održivi turizam, da tražite onog putnika koji je zainteresiran za svaku destinaciju i da je možete preraspodijeliti kako vama odgovara.
I pitanje od milion dolara bi bilo ovdje. Kako ćemo putovati ovog ljeta na osnovu ovih podataka? Pastor to objašnjava Na španskom i evropskom nivou, pretrage su naglo porasle kada je najavljeno otvaranje granica, a mnogi su došli iz Francuske, Njemačke i nekih nordijskih zemalja. "Da, vidimo tog međunarodnog turistu koji želi doći u Španiju."
“Vidimo tri vrste turista: oni koji se ne boje i čekaju zeleno svjetlo da bi mogli putovati; uplašeni ljudi i da će biti konzervativniji; i one između gledajući druge kuće, seoski turizam ili koje mjere se poduzimaju na plažama. U ovoj grupi sivih, komunikacija destinacija i mjera Oni će biti ključni za njihovu odluku.”
U istom redu se izgovara Gallego. “Sve je usko povezano sa sanitarnim mjerama: kako rješavamo pitanje plaža i pitanje granica. Ljudi donose odluke u zadnji čas, tumačeći da će međunarodno tržište biti lansirano krajem godine i da će ljeto biti više vezano za domaće, ali je kultura putovanja integrirana u naše biće”.
INOVACIJA I ODRŽIVOST, POLUGE I NOVE MOGUĆNOSTI ZA OPORAVAK POST-COVID-19
Peter Moneo, Izvršni direktor konsultantske kuće za inovacije Opinno, iskoristio je svoj govor da nacrta kakva će biti budućnost i trendove koje će donijeti oporavak od krize Covid-19.
Moneo je jasan, pamtićemo 2019. i 2020. kao trenutak u kojem nam je svet dao vrlo jasan signal, kao trenutak u kome nam je planeta rekla da je dosta i vjeruje da će najuspješnije tvrtke sljedećeg desetljeća biti one koje tu poruku ugrade u svoje vodstvo; one koje, umjesto da ih ignorišu, uzimaju u obzir one pojave za koje se zna da se dešavaju i veliki uticaj koji oni mogu proizvesti.
U okruženju u kojem se promjene sve više ubrzavaju, on uvjerava da je ono što je naslijeđeno od 2008. do sada stvorilo ono što on naziva savršenom olujom: 5G mreže, internet stvari, umjetna inteligencija, klimatske promjene, zdravstveni poremećaji i novi hladni rat između velikih sila za prevlast i važnost u digitalnom svijetu i ovim novim tehnologijama oni će oblikovati svijet pun prijetnji i prilika u kojem se već počinju nazirati neki trendovi.
To bi bio slučaj društvena hipohondrija, „Strah koji nas navodi da se zatvorimo u sebe i svoje voljene i koji će dovesti do toga promijeniti način odnosa između kompanija i korisnika”. To će biti od vitalnog značaja za kompanije steknite povjerenje svojih kupaca kroz svoje vrijednosti i reputaciju jer će prodati više, sa većom maržom i moći će ponoviti, preporučiti. “Ova društvena hipohondrija će biti posebno važna u starije osobe kojima će se životni vijek značajno produžiti, ali će biti veoma pažljivi da ga sačuvaju. Nismo stali da razmišljamo o tome šta bi se moglo dogoditi ako čovjek živi više od 100 godina i kakve mogućnosti i izazove to donosi."
Drugi aspekt koji treba uzeti u obzir bi bio ravnoteža između niske cijene, vrijednosti i proizvoda programiranih da traju. “Potrošač ima manju kupovnu moć, usluga će prevagnuti, da stvari dugo traju. Ovo ide protiv planirane zastarelosti”. Tako ćemo imati transparentniji brendovi u svojim vrijednostima jer razumiju da će ih potrošač stalno ocjenjivati.
Moneo takođe govori o ekonomija priznavanja i napredak za koji se nada da će ga ostvariti, u smislu koji guraju ukusi potrošača da se mediji i sponzori fokusiraju ne na najuspješnije, već na one koji imaju više zasluga ili one koji ostvaruju veći utjecaj.
Optimista je i kada je u pitanju razgovor digitalna ekonomija i njena moć koja pomaže u stvaranju pravednijeg i ravnopravnijeg društva. Polazeći od pretpostavke da se prilikom digitalizacije usluge trošak davanja osobi pristupa toj usluzi praktično svede na nulu, Moneo smatra da „Digitalne usluge mogu postati izuzetno korisni alati za društvenu integraciju, i ako se potrudimo da digitaliziramo obrazovanje, zdravstvo, čak i transportnu logistiku, mogli bismo koristiti te alate za uravnotežite društvenu ravnotežu. sigurno ćemo vidjeti tu solidarnost od strane velikih tehnoloških kompanija za dobro, jer stvara imidž brenda i tip liderstva koji želimo u narednim godinama; ili lošim, jer vlade to mogu zahtijevati uredbom. Čvrsto vjerujem u ovo jer ekonomski je pristupačan i takođe povećava efekat ili privatni doprinos rešavanju društvenih problema”.
Ići ćemo još više ka digitalnom i preći ćemo od zahtjeva za fizičko prisustvo, do klađenja prvo na digitalne kanale i samo u slučaju da to nije moguće na fizičkim kanalima.
Imajući na umu da je vrijeme kada smo brinuli o povezanosti iza nas, sada ono sa čime se moramo suočiti je prekomjerna buka koja dopire do nas. “Vratiće se jako dobro vrijeme za medije jer će doći misaono liderstvo gde želite da slušate ljude koji znaju o čemu govore. U medijima već postoje pristupnici plaćanja i spremni smo to platiti jer su nam potrebne vjerodostojne i sljedljive informacije”.
Nadalje, Moneo to tvrdi kladit ćemo se na lokalno jer ćemo u svojevrsnom “industrijskom patriotizmu” pokušati zaštiti ono što nam je blizu u trenutku kada se osjećamo ugroženo. I da, vlade će podržati kompanije koje su izmjestile svoju proizvodnju da je vrate na lokalni nivo. "Španija ima račun na čekanju s reindustrijalizacijom."
I Moneo završava razgovor o tome ekonomičnost svrhe, ekonomije sporog kapitala u kojoj varijable prema kojima mjerimo naše političke lidere i naše poslovne lidere moraju biti različite. One su varijable održivosti, ali shvaćeno u širokom opsegu (ekonomski, ekološki, poslovno), i Ove varijable tek treba da budu definisane i tu su „velike mogućnosti narednih godina“.
COVID-19, BREXIT, THOMAS COOK, OVERTURIZAM… IZAZOVI ŠPANIJE DA ODRŽAVA VODSTVO
Manuel Muniz Villa, Državni sekretar za globalnu Španiju, Ministarstvo vanjskih poslova, Evropske unije i saradnje; Gabriel Escarrer, predsjednik Meliá Hotels International; Y David Moralejo, Direktor Condé Nast Traveller-a, kao moderator, govorio je o tome izazove s kojima se Španija suočava kako bi ostala jedan od svjetskih lidera u sektoru turizma, o dosadašnjem radu, o onome što tek treba uraditi io važnoj ulozi koju će imati komunikacija u postizanju ciljeva koje treba prevazići kriza koja je mutirala iz oblasti zdravlja u oblast mobilnosti.
Muñiz Villa je započeo svoj govor govoreći o paket mjera za turizam u kojoj vlada radi i u kojoj će se obraćati problemi sa zdravljem (rešavanje zdravstvenog pitanja u Španiji i izrada protokola za hotelski sektor); of međunarodna mobilnost (pomak do 21. juna otvaranja granica u Evropskoj uniji i šengenskom prostoru, što predstavlja 80% turista koji dolaze u našu zemlju; a radim tako da zdravstveni kriterijumi na granici budu analogni); ekonomske mjere za sektor biće objavljeno ovog četvrtka; i **napori u komunikaciji i imidžu kroz različite kampanje. **
Escarrer je analizirao da je okruženje u kojem smo se već kretali prije krize Covid-19 bilo pomalo složeno zbog pitanja poput Brexita, bankrota Thomasa Cooka ili ekonomskog usporavanja u zemljama poput Njemačke. Nestalnost je označila kontekst u kojem mnogi poslovni modeli (posebno tradicionalni turoperatori) suočili su se s dilemom da evoluiraju ka digitalizaciji kako bi se prilagodili trenutnoj potražnji ili umru. I ide dalje. “Digitalizacija nije jedina poluga promjene. Postoje i drugi kao što su društvena odgovornost i održivost”.
Jer Escarrer to smatra društvo izlazi iz ove krize dajući prioritet osnovnim vrijednostima (sigurnost, porodica, susreti, zagrljaji, briga o starima...) i to vodećih kompanija i brendova moraju biti tu da bi razumjeli ove nove potrebe. “Trendovi potrošača će se promijeniti: Vidimo da postoji mirniji putnik, sa održivijim mentalitetom, koji cijeni spora putovanja, koji daje prednost garanciji odgovornog brenda, solventnog brenda, više od cijene. Želimo više domaćih putovanja, poznatijih. Puno prijevoza automobilima za cijelu porodicu do naših obala, posebno poluostrva i, u drugoj fazi, do arhipelaga”.
Sve se to dešava kako bi povratio povjerenje i tradicionalnu lojalnost stranog putnika. “Moramo to proći komunikacijske i imidž kampanje. Ne znam broj intervjua, sastanaka koje smo imali sa međunarodnom štampom, saopštavajući realnost epidemije koju sada imamo u našoj zemlji”, objasnio je Muñiz Villa, koji je uvjerio da “Preliminarne informacije koje nam stižu iz turističkih ureda, ambasada i konzulata su da još postoji veliko interesovanje. Osjećaj koji imamo je prilično pozitivan.”
Isti značaj Escarrer daje komunikaciji. “Glavni problem za destinacije nije Covid. Ono što može obilježiti budućnost turizma je najbolje ili najgore što svako komunicira o pandemiji i moramo cijeniti svoje zdravlje i svoj menadžment.”
S druge strane, predsjednik Meliá Hotels International je više zabrinuti zbog prednosti koju već imaju direktni konkurenti Španije, kao što su Italija, Grčka ili Portugal. “Uspjeli su da sačuvaju svoju reputaciju sigurne turističke destinacije, a mi bismo željeli da Španija slijedi isti model i da mora poboljšati tu komunikaciju u upravljanju pandemijom.”
“Nešto što nas posebno brine je upravljanje deeskalacijom jer Mi turističke kompanije vjerujemo da kasni i da naši klijenti sa naših glavnih izvora ne mogu putovati u Španjolsku a donedavno su morali proći karantin”. On smatra da su pilot iskustvo koje je počelo ovog ponedjeljka na Balearskim ostrvima i pomak otvaranja granica do 21. juna pozitivni, ali nedovoljni.
U tom smislu, Muñiz Villa je istakao strogost i sigurnost sa kojim su donete odluke od strane Vlade. “21. situacija je adekvatna da se izbjegne bilo kakvo ponovno oživljavanje, što bi bilo loše za sigurnosni imidž i imidž brenda koji projektujemo. Odluku smo morali donijeti na osnovu zdravstvenih kriterija.”
"Sada se puno igramo sa sigurnošću i sva komunikacija koju radimo mora biti o atraktivnosti naše zemlje i sigurnosti", je uvjerio.