Ali jesu li Viktorijini vodopadi presušili ili ne?

Anonim

Ali jesu li Viktorijini vodopadi presušili ili ne?

Ali jesu li Viktorijini vodopadi presušili ili ne?

Skoro da izgleda kao lažna vijest: Da li je zaista moguće da su Viktorijini vodopadi presušili? Poznata od davnina među graničnim plemenima kao Mosi-oa-Tunya (“dim koji grmi”), ova gigantska tečna masa opravdava svoje plemensko ime, koje odgovara na buku koju izazivaju vode rijeke Zambezi.

Fotografije koje su u posljednje vrijeme kružile mrežama, međutim, sugeriraju da bi ovo ime moglo biti ugroženo, budući da je na njima pejzaž, mjesto svjetske baštine, koji se nalazi na granici Zambije i Zimbabve , pojaviti potpuno suha.

Međutim, to nije ono što proizlazi iz slika koje je dao Jorge Astorquia, ekolog sa dugogodišnjim iskustvom na afričkom kontinentu. Krajem septembra, prirodnjak je helikopterom leteo iznad vodopada, pokret kojim se nadao da će pokazati da fotografije objavljene u medijima i mrežama razotkrivaju samo dio fenomena . Trenutno, tvrdi on, situacija na vodopadima ostaje onakva kakva je na snimku.

“Vidi se da ima jedan dio koji je zaista suv, ali se to jasno vidi postoji niz vodopada koji i dalje ispuštaju vodu u kanjon rijeke Zambezi “, napisao je za El Ágora Diario. “Ne možemo, dakle, reći da su vodopadi presušili. Tačno je da je njen protok na najnižoj tački, ali to se ponavlja svake godine”, uvjerio je on.

Zapravo, kako bi podržao video, profesionalac prikuplja podatke od Uprave rijeke Zambezi, koja svakodnevno prati njen tok. “Tamo mi kažu da je najniži izmjereni protok bio u sezoni 1995/96. i iako su prošlog novembra dobili podatke koji od tada nisu viđeni, ove sedmice 16. decembra zabilježili su protok od 274 m³/s. Značajno je veći od podataka zabilježenih na iste datume prošle godine, od 227m3/s, a da se niko zbog toga ne uzbuđuje u medijima”, pojašnjava on.

Uprkos svemu, zabrinutost zbog smanjenja protoka, kako unutar tako i izvan Afrike, je jasna, navodi Traveler.es: „Ove godine je bila veoma jaka suša i meštani strahuju da ove sezone neće moći da izvedu berbe. Svaki put kada pada kiša, to je blagoslov za njih. To je jedno od najsušnijih područja na svijetu, a ljudi žive na rubu, u velikoj mjeri zavise od kiše. Svake godine su isti komentari 'ajde da vidimo kako će kiše', ali ove godine se više ponavlja, jer je prethodna već bila komplikovana”, prisjeća se stručnjak za Traveler.es.

ALI DA LI JE GREŠKA KLIMATSKIH PROMJENA?

Uzrok ove suše, prema mnogim publikacijama, su klimatske promjene, nešto sa čime se Astorquia ne slaže: „Problem danas u cijelom svijetu je taj što svaki put kada nešto ode dalje od očekivanog, povezujemo to sa klimatskim promjenama, sve, bilo da se radi o toplotnom talasu u pogrešno vreme ili o hladnoj kapi koja je jača od normalnog”, kaže on za Traveler.es.

Klimatska dinamika je složenija, i morate gledati trendove tokom mnogo godina. U ovom slučaju, čini se jasnim da iz godine u godinu region postaje sve sušniji. Ali ne u holivudskom stilu, gdje stvari odjednom postanu apokaliptične ili je slavina jedne od najvećih afričkih rijeka prekinuta", napominje on.

Fotografija Viktorijinih vodopada od 13. novembra

Fotografija Viktorijinih vodopada od 13. novembra

To je mišljenje s kojim se slaže Julio Barea, doktor geologije i Greenpeaceov stručnjak za održivost: „Istina je da Ove fotografije se koriste za stavljanje u središte pažnje klimatske krize i mogu biti vrlo vizuelno upozorenje o tome šta će se dogoditi. . Čini se da su one još jedna posljedica promjene, ali se ne može kategorički tvrditi da jesu, jer se ovi zaključci moraju izvoditi iz višegodišnjih, pa i desetogodišnjih podataka”, objašnjava on.

“Ali nema sumnje u to – nastavlja on – da li je to tako Nivoi CO2 u atmosferi su najviši u cijelom holocenu (10.000 godina prije sadašnjosti), čak iz srednjeg pleistocena (više od 400.000 godina prije sadašnjosti), odnosno od nastanka čovječanstva kakvo danas poznajemo. Geološki zapis nikada nije zabilježio promjene ove veličine i ovom brzinom (mislim na promjene koje su se dogodile u posljednjih nekoliko decenija)”.

Iz tog razloga, profesionalac, iako se ne usuđuje da se uvjeri da je suša posljedica klimatske opasnosti, ne brani ni suprotno: “ Bezumno je reći kategorički da ovo nije posljedica klimatskih promjena, Pa, kao što sam spomenuo, potrebno je vidjeti slijed podataka i budućnost”, počinje on.

“Tačno je da u decembru i januaru, tokom sušne sezone, tok rijeke opada, ali stanovnici ovih zemalja ih nikada nisu vidjeli na tako niskom nivou. Možda postoje i drugi uzroci koji su pogodovali ovom drastičnom padu vode, ali sve ukazuje da su glavni bili klimatske promjene. Treba imati na umu da je ova 2019. godina bila jedna od najtoplijih zabilježenih, što značajno povećava nivoe isparavanja i evapotranspiracije, uzrokujući manju dostupnost vode“, nastavlja on.

Okolina Viktorijinih vodopada

Okolina Viktorijinih vodopada

Međutim, bez obzira da li su direktna posljedica klimatske krize ili ne, Barea smatra da je dobro da se na ovakve slike naprave reflektori kako bi skrenuli pažnju na hitnu situaciju s kojom se suočavamo. “ Važno je pokazati kako klimatske promjene mogu uticati, i kako one već utiču na ekosisteme i ljude na mnogim mjestima, i ove fotografije su primjer toga”, kaže nam.

“Više od 3.000 naučnika iz cijelog svijeta (cijela Međuvladina komisija UN-a za klimatske promjene) nema sumnje da je to rezultat ljudske aktivnosti i da će to imati posljedice (već ih ima na mnogim mjestima). Ono što još uvijek ne mogu 100% predvidjeti je gdje će to biti najozbiljnije i kakve će tačno posljedice imati (modeli pokušavaju da se približe, ali je komplikovano). Ali insistiram klimatske promjene su evidentne i one će ozbiljnije uticati na zemlje i ljude u nepovoljnom položaju, što će im otežati prilagodbu.

“Takođe je jasno da rizik nije za planetu Zemlju, koja je živjela 4,5 milijardi godina bez čovječanstva i nastavit će se još 4,5 milijardi godina sa ili bez nas, sve dok je ne proguta nova koja je nastala eksplozijom Sunca. Ko je u opasnosti je sama ljudska vrsta, što će, osim toga, oduzeti veliki dio sadašnje faune i flore”, zaključuje profesionalac.

Čitaj više