Kako se nositi s umorom od pandemije o kojem svi pričaju?

Anonim

Love Actually

Love Actually

Znali smo da će doći ovaj trenutak ali niko nas nije pripremio za to. U jeku drugog talasa korona virusa, mnogi već pričaju o tome da će **treći talas koji ovog puta tek dolazi biti psihološki. **

Za razliku od marta kada nas je ova situacija zatekla sve nespremne i kad je bilo snage za aplauz u 20:00, video pozive popodne, recepte za kolače ili časove joge iz dnevne sobe; Sada je stanovništvo mnogo umornije, beznadežnije, tužno i nemotivisano.

Glavni razlog? Nepostojanje krajnjeg datuma za ograničenja, infekcije, socijalnu distancu, maske ili hidroalkoholni gel, što samo pogoršava negativne emocije koje uslovljavaju iz dana u dan. da ne spominjem ekonomske, društvene i lične reperkusije koje ova zdravstvena kriza ima na ljude.

Ruke

Trenutna situacija pretpostavlja promjenu i, osim toga, onu koja nije dobrovoljno izabrana

Osjećaji su tu već mjesecima, ali tek sada je SZO (Svjetska zdravstvena organizacija) odlučila dati ime i prezime ovaj poremećaj koji sve više ljudi ima: umor od pandemije.

Svo ovo vrijeme osjećajući se ovako i konačno je stigla najviša specijalizirana zdravstvena agencija na globalnom nivou da nam to kaže nismo sami u ovome.

Ali od čega se tačno sastoji takozvani 'pandemijski umor'? I najvažnije od svega, Koji su ključevi za rješavanje toga na najbolji mogući način? Stručnjaci na terenu odgovaraju!

Maska za lice

Neizvjesnost “nove normalnosti”

DEFINISANJE PANDEMIČNOG UMORA

“Pandemijski umor je poremećaj koji je već katalogizirala Svjetska zdravstvena organizacija i koji se sastoji od posljedice dugotrajnog stresa. Kada dugo vremena doživljavamo ovakve emocije, dešava se to naše tijelo se umori, slabi i počinjemo imati ponašanja koja nisu primjerena našem tijelu ili našem umu” , kaže za Traveler.es **Cristina Larroy, profesorica kliničke psihologije na UCM-u i direktorica Psihološke klinike u Psychallu. **

“Stres u umjerenim oblicima pomaže nam da postignemo ciljeve koje inače ne bismo mogli postići. Ono što se dešava je da ne možemo biti sa toliko anksioznosti i nervoze tako dugo. Dođe trenutak kada je naš mozak iscrpljen i ne zna kako da reaguje, šta god da uradimo ne možemo da se izvučemo iz onoga što nam dolazi i na kraju se sve to završi psihičkim ili mentalnim zdravstvenim problemom. I to je upravo ono što se danas dešava mnogim ljudima”, nastavlja on.

Kako se nositi sa anksioznošću izazvanom krizom koronavirusa

Kako se boriti protiv umora od pandemije?

To je kada osećanja kao umor, beznađe, umor, depresija, anksioznost, dosada, pa čak iu nekim slučajevima imaju misli o samoubilačkim idejama.

“Živimo čekajući kraj svih restriktivnih mjera i neprestano razmišljamo o toj budućnosti u kojoj se sve vraća na staro, a kako ne dolazi, demotivacija, tuga i nevoljkost utiču na naše mentalne i fizičko zdravlje. Živimo umotani u neku vrstu neprestanog očaja za svime što smo izgubili i što se ne vrati, a to se živi kao proces tugovanja”, dodaje psihologinja i seksologinja Judith Viudes.

Umor

Treći talas koji ovog puta tek dolazi biće psihološki

REŠAVANJE SA OVOM SITUACIJOM NA NAJBOLJI MOGUĆI NAČIN

Baš kao što se desilo tokom izolacije, Postoji niz smjernica ili preporuka koje predlažu stručnjaci za upravljanje ovim osjećajima na najpodnošljiviji način, u okviru složenosti stvari.

Prva velika preporuka je da živite u sadašnjosti, budućnost će doći. U društvu koje je živjelo sa hiljadu zadataka i kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih, ova zdravstvena kriza morala je doći da nas zaustavi prehladu i okrenemo se za 180 stepeni našoj rutini kakvu smo poznavali.

Sada je vrijeme da se prilagodimo da ne gledamo dalje od dana u dan i uživamo u malim zadovoljstvima koja nam život pruža, bilo da se radi o malom sastanku odbora sa porodicom ili prijateljima, otčepavanju boce vina, šetnji parkom, čitanju dobre knjige ili večeri u vašem omiljenom restoranu.

Revolucionarni put

Revolucionarni put (2008)

„Moramo da pokušamo da fokusiramo našu pažnju na sadašnjost, na ono što imamo, na ono što možemo da kontrolišemo, na ono što možemo da intervenišemo. I iako je ovo duga sukcesija, shvatite da će kraj doći, ali ne sada. Prihvatanje onoga što doživljavamo je proces i svaka osoba to doživljava i razvija na drugačiji način“, kaže Judith Viudes.

Takođe moramo biti veoma oprezni sa preopterećenost informacijama u ovim vremenima pandemije. “Preporučljivo je obaviti informativnu detoksikaciju, a ne preopteretiti se informacijama vezanim za korona virus, osim birajte informativne izvore veoma dobro", Judith nastavlja.

"Odvojiti se od toga važno je da bismo se mogli povezati sa sobom i svojim životom, jer ako ne naučimo upravljati svim tim katastrofalnim i destruktivnim mislima, one će na kraju pogoršati naše mentalno zdravlje”, preporučuje stručnjakinja za psihologiju i seksologiju Judith Viudes.

Jedite molite ljubav

Jedi, moli ljubav (2010)

I najvažnije od svega: održavati zdrave navike i rutine koje su od koristi i našem tijelu i našem umu s namjerom stvaranja emocionalne ravnoteže, u skladu s okolinom i samim sobom. I Judith Viudes i Cristina Larroy predlažu:

-Set a rutina spavanja (spava u prosjeku 8 sati dnevno).

-Nosi jedan zdrava ishrana.

-Do umereno vežbanje i ako je moguće na otvorenom.

- Koliko god treba provjerite vijesti jednom ili dvaput dnevno.

-Traži aktivnosti i hobije koje smatramo prijatnim.

- Održavajte kontakt sa bliskim ljudima Od vitalnog je značaja uvijek voditi računa o preporukama koje zdravlje nameće u svakom trenutku i biti odgovoran u svim slučajevima.

-Traži jedan slot dnevno za sebe Veoma je važno.

Šta ako se suočimo sa trenutnom krizom u kojoj nam anksioznost ne dozvoljava da vidimo dalje? “Kada imamo napad panike ili veliki stres, moramo izvršiti sve što smo prethodno naučili, bilo da su to vježbe disanja, meditacija ili svijesti”, ukazuje Cristina Larroy.

I naravno, ako dođe vrijeme kada vidimo da je sve ovo izvan nas, moramo tražiti pomoć od profesionalaca. „Na kraju, ljudi ne moraju biti obučeni niti biti specijalisti da znaju kako da se nose s posljedicama ove ogromne situacije kakva nam je zadesila“, nastavlja profesor kliničke psihologije na UCM i direktor Psihološka klinika Psihala.

Udahnite, vježbajte svjesnost

Odahnite: vježbajte pažljivost

VAŽNOST DAVANJA MENTALNOG ZDRAVLJA VRIJEDNOST KOJA ZASLUŽUJE

Ova pandemija nije učinila ništa osim što je stvorila neizvjesnost na svakom našem koraku, Ali, ako možemo nešto jasno reći, to je da je došlo vrijeme da se mentalnom zdravlju da značaj koji je vekovima pridavao. i vrijeme je da se istaknu nedostaci ovog sistema, ne samo u Španiji, već iu mnogim dijelovima svijeta.

Kako Judith Viudes ukazuje: „Ovaj kontekst koji doživljavamo je postao ključni pokretač za populaciju da shvati važnost mentalnog zdravlja u životima ljudi, jer je ono osnova našeg blagostanja”.

“Pažnja koja joj se poklanja u našem sistemu je užasna, nema dovoljno stručnjaka, niti ima dovoljno resursa prilagođenih društvenim zahtjevima. Trenutno, sa ovom zdravstvenom krizom, sve je to loše rukovođenje sve jače izašlo na vidjelo i zahtjevi za ovom uslugom su se umnožili, a umjesto ponovnog uspostavljanja i prilagođavanja, lijekovi se i dalje koriste kao jedino rješenje za probleme pacijenata, jer da je lijek za sve”, nastavlja Judith Viudes.

pandemijski umor

Šta je pandemijski umor i kako se nositi s njim?

„Treba nam manje tableta i više terapije. Hitno nam je potrebna precizna reciklaža sistema mentalnog zdravlja u našoj zemlji”, zaključuje on.

Sljedeći val koronavirusa koji moramo pokušati spriječiti je psihološki, onaj koji direktno utiče na naše mentalno zdravlje. Da se osigura da ne ostane u ovoj 2020., već da postavi presedan za sve što dolazi.

Recite zbogom stigmatizaciji i pozdravite prihvatanje koje moramo staviti na isti nivo da bismo bili zdravi i u telu i u umu. Hoćemo li ga dobiti? Možemo početi tako što ćemo to odmah primijeniti u praksi.

Čitaj više