Atlas neobičnih granica.
Jeste li znali da između Hrvatske i Slovenije postoji mjesto koje ne pripada ni jednoj ni drugoj državi? I da postoji njemački grad koji nije dio Europske unije?
Granice našeg svijeta izgledaju kao jasne i nepomične linije koje dijele teritorije, što u mnogim slučajevima i jesu, ali u mnogim drugim nisu tako jasne kao što mislimo. Neke zemlje su podijeljene zbog rata, političkih ili društvenih sukoba stvarajući neobične granice, podijeljene ili nepostojeće gradove ili otoke. Nova knjiga Zorana Nikolića govori o mnogim od tih posebnosti, Atlas neobičnih granica **(geoPlanet). **
Rođen 1975. u Srbiji, Zoran je brzo zavolio papirnate karte i atlase. . Od svoje prve dvije godine života nije prestajao putovati, a kasnije se navikao na karti pokazivati sva ona mjesta u kojima je živjela njegova obitelj. Na kraju je stekao diplomu iz računalnog inženjera, ali je svoje zanimanje za geografiju pretočio u knjige. “Bilo bi nemoguće obuhvatiti sve rijetkosti ili osobitosti Zemlje u jednom djelu, ali evo nekih od onih koje smatram najiznimnijima”, kaže autor Atlasa neobičnih granica.
Tako je sakupio stotine zanimljivosti u aktualnoj knjizi, koji nam pomaže razmisliti o tome što granice znače i koji testira naše geografsko znanje . Pogotovo za one koji su već stručnjaci. Kroz ilustracije pruža zanimljive podatke, ali da, to nije tradicionalni atlas niti je ilustrirana knjiga, pa nemojte očekivati da ćete pronaći tako nešto.
“Granice se ne 'ponašaju' uvijek na predvidljiv način. Ne slijede uvijek jednostavan, ravan kurs, sa što je moguće manje zaokreta. Tamo gdje granice nisu dobro definirane, može doći do sukoba . Ali glavni uzrok sukoba može biti ljudski instinkt da teži više. Dugi niz godina sukobi (i veći i manji) dovode do pomicanja granica, u pokušaju da se ostvari san da je 'naše' veće od 'njihovog'”, ističe autor u knjiga.
Te su granice definirane enklave , područja okružena područjem druge države, i eksklavama , dijelovi teritorija kojima se s nacionalnog teritorija može pristupiti samo preko drugog teritorija ili države. Tu su i kvazienklave , teritorije fizički odvojene od glavnog teritorija, ali do kojih se može doći bez prolaska kroz drugu zemlju.
Govoreći u srebru i, da bismo ga razumjeli, idemo na prvo poglavlje knjige o malom gradu u Medureje , koja pripada Bosni i Hercegovini iako je potpuno okružena srpskim teritorijem. To je bilo zbog vjenčanog dara u vrijeme Osmanskog Carstva . Prema lokalnoj priči, bosanski kralj je jednoj od svojih žena poklonio 400 hektara šume u blizini Priboja (Srbija). Kada su uspostavljene granice između Austro-Ugarske i Turske, ovo područje je pripojeno Bosni.
Knjiga koja otkriva zanimljivosti naših svjetskih granica.
Još jedan zanimljiv slučaj koji pogađa Španjolsku i Francusku je Llívia, katalonski grad koji se nalazi unutar Francuske. Kako to može biti? Llívia je već u srednjem vijeku imala status grada , ali kada su Francuska i Španjolska uspostavile svoje granice u 17. stoljeću, Španjolska je bila obvezna ustupiti sve gradove sjeverno od Cerdanye . Učinio je to sa svima osim Llívije, koja je imala status grada.
Neobičniji je slučaj otok fazana , otočić blizu ušća rijeke Bidasoa. Ovaj otok je promijenio vlasnika više od 700 puta, a razlog se može objasniti etažiranje ili “podijeljeno vlasništvo”.
To znači da pripada dvjema ili više država. Otok je osnovan kao zajedničko vlasništvo (kondominij) između Francuske i Španjolske njihovim mirovnim ugovorom o razgraničenju potpisanim u drugoj polovici 17. stoljeća. Polovicom godine pripada gradu Irúnu, a drugom polovicom francuskom gradu Hendayeu. . Drugim riječima, u posljednjih 350 godina promijenila je nacionalnost 700 puta.