Polarni medvjed na ledu u Spitsbergenu
Za početak je zgodno potražiti mjesto na karti, fizički ga postavite na globus kako biste razumjeli o čemu govorimo. Smješten između geografskih širina 74º N i 81º N, samo 1300 kilometara od Sjevernog pola, Spitsbergen — najveći od otoka koji čine Svalbard — je danas stalno naseljeno mjesto smješteno sjevernije od planete.
JER OVDJE?
Iako se vjeruje da su Islanđani već bili ovdje, Službeni datum kada je čovjek prvi put kročio na ove prostore datira iz 1596. godine. Bilo je Willem Barents — da, onaj isti koji je dao ime moru — koji je na svom putovanju ovim geografskim širinama u potrazi za pomorskim prolazom do Kine slučajno pristao na te otoke.
I nakon tog prvog čovjeka ostali nisu čekali. Stoljeće nakon otkrića Spitsbergena, koji će kasnije dobiti svoje norveško ime Svalbard, glavni otok postao je uspješna kitolovska baza.
Tada se njegovo ulje koristilo za javnu rasvjetu i procjenjuje se da je između 1612. i 1720. ubijeno više od 60 000 jedinki samo u rukama Nizozemaca. Kitolovu se pridružila još jedna gospodarska djelatnost: rudarenje ugljena.
Zadivljujući i divlji krajolik Spitsbergena
GLAVNI GRAD: LONGYEARBYEN
Danas Longyearbyen je glavni grad arhipelaga i zapravo jedini grad s bilo kojim entitetom unutar Svalbarda koji je, usput, pod suverenitetom Norveška od 1920. Ono što je u prošlosti bio dom kitolovcima i rudarima, to je i danas za 2.368 duša koje žive od znanstvenog istraživanja, turizma i manjim dijelom od ugljena koji se i danas vadi iz rudnika br. 7, jedinog aktivnog od sedam koji okružuju grad.
Longyearbyen, koji hvali se da ima mnogo najsjevernijih stvari na planeti, među njima sveučilište, crkva pa čak i pivovara, to je mjesto gdje svi mi koji posjetimo Svalbard obavezno stignemo – bilo avionom ili morem ljeti.
Je li ovo ekstremna zemlja u svakom pogledu, hladnih zima, divlje faune i surove orografije prekrivene ledenjacima koju je čovjek jedva osvojio.
Longyearbyen, najveće naselje u arhipelagu Svalbard
IZNAD GRANICA
Već smo u (vrlo) zabačenom Longyearbyenu, ali sada trebamo stići do Hotel Isfjord Radio , ono što ostaje oko 90 kilometara udaljen od glavnog grada.
Ceste su rijetka roba u arhipelagu, tako da za kretanje izvan grada zimi trebat će nam motorne sanjke ili pseće zaprege. I također iskusnog vodiča imati dozvolu za oružje.
Vidjeti naoružane ljude na Svalbardu za mnoge je šokantno, ali izvan granica Longyearbyena obvezno je nositi pušku koja omogućuje samoobranu od eventualni susret s polarnim medvjedom. U konačnici, procjenjuje se da Na Svalbardu ima oko 3500 polarnih medvjeda, gotovo tisuću više od njihovih ljudskih susjeda.
Već na motornim sanjkama zagrijte se do neba — prosječne zimske temperature su -10ºC s minimalnim temperaturama koje mogu pasti i do -40ºC— i uz pratnju stručnih vodiča krećemo na putovanje kroz ledene planine i ledenjake ljepote koja ostavlja bez daha . **
Isfjord Radio, stara meteorološka i komunikacijska postaja pretvorena u butik hotel
KONAČNO: ISFJORD RADIO
Isfjord Radio, izgrađen 1933. godine, je stara komunikacijska i vremenska postaja koja je također služila kao strateška točka tijekom Hladnog rata. Smješten usred ničega i gledajući njegovu grubu vanjštinu, nitko to ne bi rekao iz unutrašnjosti hostela takav boutique hotel.
Stare ovisnosti operatora radio postaje, podijeljene u dvije zgrade, danas služe kao prostorije. Još jedan modul, nitko ne bi rekao! to je sauna, koja ima stakleni zid okrenut prema Arktičkom oceanu.
Pogledi? netaknuta priroda, morske ptice i povremeno kitovi na maloj udaljenosti. A sauna ovdje nije novost, dapače jedna je izgrađena 50-ih godina prošlog stoljeća za korištenje i uživanje radnika postaje.
Knjižnica hotela Isfjord Radio Adventure
Na radiju Isfjord postoji još jedno zanimljivo iskustvo onaj gastronomski, koji se temelji na arktičkoj filozofiji hrane. Na stolu su sastojci dobiveni na održiv način u samom arhipelagu, tj. crveno voće, lokalna riba kao što je bakalar i meso tuljana skladno kuhan po kuhar Simon Liestol Idso.
Tijekom ljetnih mjeseci mladi kuhar koristi tradicionalne metode konzerviranja kao što su soljenje, sušenje, dimljenje ili kiseljenje spremiti smočnicu za zimu. Nakon večere opcija je odlazak u sobu ili još bolje ako nam sreća bude naklonjena, promatrajte sjeverno svjetlo uz kamin ili zašto ne, iz saune.
Sauna s pogledom na radio Isfjord