Sir David Attenborough u rezervatu divljači Maasai Mara, Kenija (David Attenborough: Život na našem planetu)
Evo što je to influencer, ali pravi influencer, onaj za kojeg svim silama želimo da utječe na nove generacije. Ništa više i ništa manje od David Attenborough je u samo nekoliko dana postigao pet i pol milijuna pratitelja na Instagramu. Njegov prezentacijski video ima gotovo 18.000 milijuna pregleda i virtualno su ga intervjuirale različite ličnosti poput Davida Beckhama ili malog princa Georgea, nasljednika britanskog prijestolja.
No, što je ponukalo avanturista, širitelja, znanstvenika da se u 94. godini života, odjednom, ovako predstavi na društvenim mrežama? Kako bi moglo biti drugačije, bio je njegov gorljivi aktivizam protiv klimatskih promjena što ga je navelo da pomoću ove mobilne aplikacije promovira svoj novi dokumentarni film David Attenborough: Život na našem planetu, premijerno prikazan na platformi Netflix prošlog 4. listopada.
Za nas koji više nismo tako mladi Bila je utjeha ponovno čuti "Bok, ja sam David Attenborough", (ekološki) ratni poklič koja je desetljećima prethodila njegovim grandioznim produkcijama vezanim uz svijet prirode. Ono što će, nadamo se, osim mobitelima, zauvijek u svojim glavama zabilježiti i nove generacije, čiji će vlastiti opstanak, prema Britancima u dokumentarcu, uvelike ovisiti o onome što nauče i uspiju promijeniti u sadašnjosti, što je kritičan trenutak za planet.
"Naš planet ide prema katastrofi. Moramo naučiti raditi s prirodom, a ne protiv nje", čujemo kako upozorava Attenborougha prolazi kroz – kao izuzetan svjedok – vlastiti život (star gotovo stotinu godina) razotkrivajući promjene i neravnoteže koje su se dogodile na Zemlji od 30-ih godina prošlog stoljeća do danas. Čini to tako da strastveno pripovijeda o svojim osobnim postignućima – neprestano ponavlja koliko je bio sretan što je mogao istražiti najdivljija mjesta na svijetu – ali on također koristi znanstvene podatke kako bi potvrdio vlastito svjedočanstvo: 1837. na Zemlji je bilo 66% netaknutih područja; u 2020. preostaje nam samo 35%.
Plantaža palmi pored područja džungle na Borneu (David Attenborough: Život na našem planetu)
Tako se odvija prvi dio filma, koji nas uči što Holocen (nomenklatura koju su znanstvenici dali našem dobu) i objašnjavajući nam kako je Zemlja 65 milijuna godina radila na rekonstrukciji živog svijeta otkako se dogodilo posljednje masovno izumiranje, ono koje je završilo doba dinosaura. Jer, prema prirodoslovcu i kao što geologija pokazuje, Na našem planetu dogodilo se pet masovnih izumiranja, a najgore je što bismo bili na pragu šestog.
Za ljudsko biće “Holocen je bio vrt užitaka”, uvjerava Emmyjem nagrađeni pripovjedač, budući da smo se zahvaljujući njegovoj neprekidnoj ravnoteži uspjeli razvijati i napredovati, ali i dovesti planet do iscrpljenosti.
Nova katastrofa dolazi, a najgore je što mi to ne primjećujemo, od gubitka najdivljih mjesta na planetu, kao i njegove bioraznolikosti, donosi sa sobom smrtonosnu neravnotežu: “Živi svijet je jedinstveno i spektakularno čudo. Milijarde jedinki iz milijuna vrsta biljaka i životinja velike raznolikosti i bogatstva surađuju kako bi iskoristili energiju sunca i minerala zemlje, vodeći živote koji su međusobno povezani na način da se međusobno održavaju.” Ili drugačije rečeno: uništavajući biološku raznolikost uništavamo sami sebe.
Izbjeljivanje koralja kao posljedica globalnog zatopljenja (David Attenborough: Život na našem planetu).
Što nas dovodi do drugog i zastrašujućeg dijela dokumentarca, kada nam Attenboroo pokazuje štetu koju je uzrokovala vaša generacija na planetu (masivni ribolov i uzgoj, kiselost i zagrijavanje vode, uništavanje staništa u šumama i džunglama itd.) i tragične posljedice Što bi donijelo da sljedeći nastavi sudjelovati u ovome globalni pad.
Desetljeće po desetljeće, od sadašnjeg trenutka do 2100. film nam prikazuje budućnost poput kule od karata u kojem svako slovo pada jedno po jedno, nepovratno povlačeći sljedeće u ponor: rušenje Amazone mijenja globalni hidrološki ciklus, Arktik bi ljeti ostao bez leda i stoga se manje sunčeve energije odbija natrag u svemir, sjever se topi oslobađajući metan, more se nastavlja zagrijavati i voda postaje mnogo kiselija, što uzrokuje umiranje koraljnih grebena, a time i opadanje riblje populacije, proizvodnja hrane u poljima je iscrpljena i kukci oprašivači nestaju, temperatura planeta raste za četiri stupnja Celzijusa i dio planete postaje nenastanjiv, pa milijuni ljudi ostaju bez domova...
Plavi kit i njezino mladunče (David Attenborough: Život na našem planetu).
Šesto masovno izumiranje događa se u samo 100 godina i nitko ne zna kako se to dogodilo... odnosno znali smo, ali se nismo htjeli obazirati na signale koje nam je planet slao.
Hoćemo li se pomiriti s ovim? narativni ishod temeljen na takvim strašnim predviđanjima ? Ne, aureola nade dopire do kraja filma David Attenborough: Život na našem planetu u obliku 'jednostavnih' rješenja, neka vam nećemo otkriti i koja ćete morati vidjeti na Netflixu, ali to ( oprezno, spojler!) oni imaju puno veze sa zdravim razumom, najmanje zdravim razumom: „Ako mi brinemo o prirodi, priroda će se brinuti o nama“, riječi su Davida Attenborougha.
PRETPLATITE SE OVDJE na naš newsletter i primajte sve novosti od Condé Nast Traveller #YoSoyTraveler
Led u Arktičkom oceanu (David Attenborough: Život na našem planetu).