Amazona, u opasnosti više nego ikada.
Časopis Granice u ožujku objavio razornu studiju koju je provelo 30 znanstvenika u kojoj osigurava da trenutačno Amazon pridonosi globalnom zagrijavanju, umjesto da ga pomaže ublažiti.
“Amazonija je najveći pojas tropske šume na planetu . Sama regija koja pokreće djelomično samoodrživ regionalni hidrološki i klimatski sustav za koji se vjeruje da je u sve većem riziku od kolapsa.
Studija osigurava da Amazona sada ispušta više CO2, pridonoseći zagrijavanju, umjesto da ga apsorbira. Požari oslobađaju čestice crnog ugljika koji hvata sunčevu svjetlost i povećava temperaturu. Drugo, Krčenje šuma mijenja obrasce padalina , bez njega šume postaju mnogo toplije i suše; A ako tome dodamo poplave i izgradnju brana za plin metan, rezultat je manji kapacitet za stvaranje čistog zraka u atmosferu.
Unutar svega uvijek postoji nit nade, ali ona prolazi kroz snažne promjene dinamike, političke i ekološke. Studija također osigurava da bi situacija mogla biti preokrenuta, sve dok se globalne emisije ugljena, nafte i prirodnog plina zaustave, i naravno ponovno zasade stabla i zaustavi izgradnja brana.
POLITIKA IZA KATASTROFE
Što se dogodilo posljednjih godina da se to dogodi? Baš kao ekolozi, biolozi, ekološki aktivisti, znanstvenici... Amazona, velika pluća planeta, bila je dovedena do krajnjih granica. Krčenje šuma zbog poljoprivrednih i stočarskih aktivnosti, požari koji su prošle i pretprošle godine zahvatili tropske šume, suša i globalno povećanje temperature stoje iza ovog debakla.
Iako nedvojbeno političke odluke obilježile su prije i poslije budućnosti džungle . Dolazak Bolsonara na vlast omogućio je da stočarstvo i poljoprivreda (ističu se kao krivci za namjerne požare) dominiraju zemljom, iako je zaštićena. Ovo je navedeno u studiji: “U 2019., prvoj godini Bolsonarove predsjedničke administracije**, 9.762 km2 je iskrčeno**, što je povećanje od 30% u usporedbi s prethodnom godinom. Sve veći gubici šuma povezani su s nacionalnim i državnim političkim akcijama koje ugrožavaju prava autohtonog zemljišta, ograničavaju nadzor i pokušavaju spriječiti rad nevladinih organizacija za očuvanje.”
Zanimljivo je da je ove godine Brazil zatražio pomoć u borbi protiv krčenja šuma u vrijednosti od 1.000 milijuna eura od SAD-a i Norveške, koje su prethodno davale doprinos Amazonskom fondu, ali bi to moglo prestati ako se vlada ne obveže zaštititi Amazonu.