Počinje 'zelena revolucija'
Priča kaže da je početkom devedesetih, tada još nepoznata Helga Morath Otvorio je mali restoran u Austinu u Teksasu pod nazivom Acorn Café, ne znajući da će to biti preteča jednog od najvećih prehrambenih trendova u 21. stoljeću.
Zapravo, nije da je Helga izmislila nešto novo, ali je dala dopadljivije ime nečemu što se već dugo servira: "fleksitarijanac".
Mjesecima kasnije, novine Austin američki državnik objavio je članak o Helgi i njezinom kafiću Acorn, uz napomenu da je posluživala "fleksitarnu hranu". I to je postalo prva pisana referenca koji imamo o izrazu i koji se koristi za opisivanje prehrane koja se temelji na vegetarijanstvo , koja povremeno uključuje i proizvode životinjskog podrijetla, a koja nastavlja rasti diljem svijeta. A u Španjolskoj?
Pridružujete li se zelenom valu?
NOVA MODA ILI JE TU DA OSTANE?
Da bismo odgovorili na ovo pitanje pristupili smo Lan & Kelj (carrer dels Tallers, 74b), prvi fleksitarijanski restoran u Barceloni koji je stvorila obitelj Barri Carles (također osnivači El Paradis de Lleida, jednog od prvih vegetarijanskih restorana u Španjolskoj, i Teresa Carles).
Tamo su 13. ožujka podnijeli izvješće Zelena revolucija 2019 pripremilo strateško savjetovanje Lantern, za koje su proveli online anketu u siječnju 2019. s ukupnim uzorkom 2013 osoba starijih od 18 godina s prebivalištem u urbanim i ruralnim područjima Španjolske , dopunjen istragom 1.001 osoba kako biste detaljno istražili najnovije promjene u svojoj prehrani.
Flax & Kale, prvi fleksitarijanski restoran u Barceloni
POTROŠAČ POVRĆA DANAS
Prema izvješću, u 2019 9,9% odraslih Španjolaca već je povrće. Među njima, a 0,5% održavati prehranu isključivo povrćem (veganska prehrana, u usporedbi s 0,2% u 2017.), 1,5% uključuje neke proizvode životinjskog podrijetla poput mlijeka, jaja ili meda (vegetarijanska prehrana, u usporedbi s 1,3% u 2017.), a 7,9% konzumira meso ili ribu, ali samo povremeno ( fleksitarijanska dijeta, u usporedbi sa 6,3% u 2017.) .
U 2017. 7,8% stanovništva slijedilo je ove dijete . Podaci predstavljeni u ovom novom izdanju predstavljaju a 27% rasta u odnosu na ukupnu vegetarijansku prehranu , što znači da se u ovom razdoblju 817 tisuća Španjolaca pridružilo vege stilu života.
Izvješće također naglašava da je povrće preraslo svoju nišu. **Jedna od 8 Španjolki je vegetarijanka (u 2017. to je bila jedna od 10) **, a one predstavljaju 64% ukupnog broja. Vegetarijansku zastavu nose najmlađi, s gotovo a 15% među osobama između 18 i 24 godine.
Prema studiji, glavni razlog za usvajanje vegetarijanske prehrane je zdravlje. 67% fleksitarijanaca svoju prehranu bira kako bi spriječili i brinuli o svom zdravlju. S druge strane, 23,8% fleksitarijanaca kao motivaciju za svoju prehranu navodi brigu za životinje, a 22,8% održivost.
„Skup zabrinutosti za zdravlje, dobrobit životinja i održivost dodatno će potaknuti ovaj trend i predviđamo da će 2020. biti najmanje 1.200.000 novih povrća u usporedbi s podacima iz 2017 “, ističe Jaime Martín (CEO tvrtke za strateško savjetovanje Lantern).
PRILIKE NA HORIZONTU
Kao što se i očekivalo, izvješće naglašava da su prehrambeni brendovi shvatili ovu promjenu i da je to razlog zašto ih sve više uskače u pokret izbacujući svoje vegetarijanske proizvode kao što su: Unilever, Mercadona, Carrefour, LidL, Litoral, Danone (...) za neke primjere . Ne zaboravljajući industriju 'sintetičko' ili laboratorijsko meso ono izvan životinjskog mesa, koje se godinama istražuje iz Silicijske doline kako bi nam, na primjer, ponudilo Osim hamburgera (100% hamburgeri od povrća, ali s bojom, teksturom i čak okusom gotovo istim kao original).
“Kupnja ‘sintetičkog’ mesa na policama je bliže nego što mislimo. Ova tehnologija može biti pravi poremećaj u industriji. Međutim, ostaje za vidjeti hoće li ljudi prihvatiti konzumaciju ove vrste mesa, s obzirom da se kosi sa željom da jedu prirodniju hranu, a s antropološke točke gledišta, jedenje mesa je duboko ukorijenjeno u gotovo svim kulturama na planetu. a posebno u španjolskom”, potvrđuje Martín.
Konačno, Jordi Barri (glavni izvršni direktor Flax & Kale), ukazuje na nove mogućnosti o važnosti popravka hranidbeni lanac (oštećene prekomjernom uporabom pesticida i transgenih usjeva), promovirati Regenerativna poljoprivreda (regenerativna poljoprivreda), kraj zeleno pranje (neutemeljeno ispiranje mozga o dobrim i lošim stranama vegetarijanstva) i uložiti više truda i novca u inovaciju hrane kako bi se postiglo: “Bolja hrana, bolji ljudi, bolji svijet”.
Ništa kao svježe povrće
POVRĆE IZVAN NAŠIH GRANICA
Godine 2014. Ujedinjeno Kraljevstvo – zemlja s jednom od najviših stopa vegana i vegetarijanaca na svijetu – pokrenulo je inicijativu poznatu kao Veganuar (veganski siječanj), s ciljem promjene načina života uz izgovor za početak Nove godine.
Nastao je i termin ponedjeljkom bez mesa (ponedjeljak bez mesa), osobito među mladima, od kojih npr. prestižne engleske novine Čuvar Istaknuo je kako su na njega najveći utjecaj na prelazak na veganstvo imale društvene mreže, posebice Instagram, jer lako pokazuje široku paletu recepata i njihove nutritivne prednosti.
Tada je Francuska, sa svoje strane, učinila isto napravivši _ Lundi-Vert _ (Zeleni ponedjeljak), tako da od 2019. godine sve više Francuza meso i ribu zamjenjuje povrćem i čime se pomaže promovirati svojevrsni vikend detoksikaciju.
Napokon, prije nekoliko mjeseci, poznati engleski dopisnik John Parker objavio je poznati članak pod naslovom Godina vegana (godina vegana) u prestižnim novinama The Economist. U njemu je snažno istaknuo kako 2019. neće biti samo godina vegana, već ali tamo gdje milenijci sada vode je ono gdje bi tvrtke i vlade trebale ulagati u budućnost, budući da će upravo ove godine veganstvo postati dominantna moda. Pa zabilježimo.
Vegetarijanski val je tu da ostane