“Kineski izazov”: tako naslovljena The Economist Intelligence Unit (EIU) –odjel za analizu i istraživanje The Economist Group– svoje godišnje izvješće Indeksa demokracije, koji nudi snimku stanja demokracije u 165 neovisnih država i dva teritorija.
Razlog naslova? “Indeks demokracije 2021. ocjenjuje stanje globalne demokracije suočavanje s izazovom Kine i pandemije covida-19 “, navode u izvješću.
Indeks demokracije temelji se na pet kategorija: izborni proces i pluralizam, funkcioniranje vlasti, politička participacija, politička kultura i građanske slobode.
Uzimajući u obzir rezultat dobiven u svakoj kategoriji, zemlje su razvrstane u četiri vrste sustava: “puna demokracija”, “defektna demokracija”, “hibridni režim” ili “autoritarni režim”.
Norveška, najdemokratskija država na svijetu.
Indeks demokracije 2021. to otkriva “broj ljudi koji žive u demokraciji pao je na manje od 50%” , dakle broj zemalja klasificiranih kao "autoritarni režim" povećao u 2021. "Samo jednom prije, u 2010, nakon globalne financijske krize usklađen je oštar pad prosječne globalne ocjene iz godine u godinu.
Kao što je to slučaj od 2010. Norveška ponovno zauzima prvo mjesto na ljestvici svjetske demokracije i nordijske zemlje smješteni su na pet od prvih šest mjesta na listi.
No, moramo istaknuti da zapadna Europa bilježi još jedan pad u odnosu na prethodnu godinu Španjolska je s "pune demokracije" degradirana na "defektnu demokraciju".
UTJECAJ PANDEMIJE
Rezultati izvješća The Economist Intelligence Unit odražavaju nastavak negativnog utjecaja pandemije covida-19 na demokraciju i slobodu širom svijeta drugu godinu zaredom.
“Pandemija je značila povlačenje građanskih sloboda bez presedana u razvijenim demokracijama i autoritarnim režimima, kroz nametanje blokada i ograničenja putovanja te, sve više, uvođenje zelenih propusnica za sudjelovanje u javnom životu”, navodi se u Izvješću.
I nastavlja: “U mnogim zemljama pandemija se ukorijenila podjele među onima koji su u korist načela predostrožnosti i stručnog odlučivanja a s druge strane oni koji brane manje preskriptivan pristup”.
Novi Zeland zauzima drugo mjesto na ljestvici demokracije.
KINESKI IZAZOV
Zašto "Kineski izazov"? Izvješće pokušava odgovoriti na sljedeće pitanje: Kakav izazov predstavlja Kina demokraciji, modelu vlasti kojemu je većina ljudi u svijetu težila u prošlom stoljeću?
U izvješću objašnjavaju da je snaga ovog političkog izazova neraskidivo povezana s nevjerojatan gospodarski uspjeh Kine u posljednja tri desetljeća: “Kinesko gospodarstvo raslo je gotovo tri puta brže od američkog gospodarstva u smislu nominalnog BDP-a od 1990. godine, čineći Kinu ekonomska velesila s drugim najvećim BDP-om na svijetu”.
Stoga se u izvješću navodi da „ Kineski čelnici navode pandemiju kao dokaz da je njihov politički sustav superiorniji od liberalno-demokratskog modela."
Međutim, Indeks demokracije 2021. pita: “Jesu li ove tvrdnje opravdane i koje prednosti, ako ih ima, kineski sustav vlasti daje svojim građanima u usporedbi s onima koji žive u demokraciji?”
Peking, Kina.
MANJE OD POLOVICE SVJETSKOG STANOVNIŠTVA ŽIVI U DEMOKRACIJI
Prema izvješću, manje od polovice svjetske populacije (45,7%) živi u nekoj vrsti demokracije, značajan pad u odnosu na 2020. (49,4%).
Također, samo 6,4% živi u "punoj demokraciji" , u usporedbi s 8,4% u 2020., a dvije zemlje (Čile i Španjolska) degradirane su na "demokracije s manjkavošću".
Više od trećine svjetskog stanovništva (37,1%) živi pod autoritarnim režimom, s velikim udjelom u Kini.
Prema Indeksu demokracije za 2021. 74 od 167 zemalja a teritorije obuhvaćene modelom (44,3% od ukupnog broja) smatraju se demokracijama.
"Broj 'potpunih demokracija' pao je na 21 u 2021., s 23 u 2020. i 22 u 2019.", navodi se u izvješću. Broj "demokracija s manjkavošću" porastao je za jednu, na 53. Od preostale 93 zemlje, 59 su “autoritarni režimi” a 34 su klasificirana kao “hibridni režimi”.
Na temelju podataka koje ovaj indeks bilježi posljednjih godina, “Demokracija nije bila u dobrom zdravlju, a 2020. je njezina snaga dodatno testirana pandemijom.”
Finska, treća najdemokratskija zemlja.
NAJLOŠIJA UKUPNA OCJENA U POVIJESTI INDEXA
Prosječna ocjena globalnog indeksa demokracije dobiva veliki hit drugu godinu zaredom i pada s 5,37 u 2020. na 5,28 u 2021. Ovo je najlošiji rezultat otkako je prvi put objavljen 2006.
Pogoršanje globalnog rezultata u 2021. potaknuto je pad prosječne regionalne ocjene u cijelom svijetu, osim u istočnoj Europi – koja još uvijek nema niti jednu “punu demokraciju”, iako su tri zemlje prešle put od “hibridnih režima” do “demokracija s manjkavošću”–, čiji je rezultat stagnirao na niskoj razini.
“Svatko tko je krajem 2020. mislio da gore ne može biti, bio je u krivu.” , navodi se u Izvješću te ističe da su posebno veliki padovi Latinska Amerika (-0,26), Sjeverna Amerika (-0,22) te Azija i Australazija (-0,16).
Švedska zauzima četvrto mjesto na listi.
NAJDEMOKRATSKIJE ZEMLJE SVIJETA
Prva 21 država na popisu, koje se smatraju "potpunim demokracijama", je na čelu Norveška (s ocjenom 9,75), a slijede Novi Zeland (9,37) i Finska (9,27).
Dovršavanje prvih 10: Švedska (4. mjesto sa 9,26), Island (5. mjesto sa 9,18), Danska (6. mjesto sa 9,09), Irska (7. mjesto sa 9), Tajvan (8. mjesto s 8,99) i Australiji i Švicarskoj (koji je s 8,90 izjednačio 9. mjesto).
Poredak od 11 do 20 je sljedeći: Nizozemska, Kanada, Urugvaj, Luksemburg, Njemačka, Južna Koreja, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo, Mauricijus, Austrija i Kostarika – na 20. mjestu –.
Island je peta najdemokratskija zemlja na svijetu.
ŠPANJOLSKA, OD PUNE DO DEFEKTNE DEMOKRACIJE
Španjolska je prošao od "pune demokracije" do "defektne demokracije" prema Indeksu demokratije 2021.
Španjolska dobiva ove godine ocjena 7,94, pokazujući pogoršanje od 0,18 bodova u odnosu na prethodnu godinu. Navedeno pogoršanje „uglavnom je povezano s nižim rezultatom za neovisnost pravosuđa, nakon tekućih političkih podjela oko imenovanja novih sudaca u Općem sudbenom vijeću, tijelu koje nadzire pravosudni sustav i ima za cilj osigurati njegovu neovisnost”, navodi se u Izvješću.
Ovih dana, CGPJ radi na privremenoj osnovi, jer mu je mandat istekao 2018., a nije postignut dogovor oko imenovanja novih sudaca (za koje je potrebna tropetinska većina u Saboru).
Općenitije rečeno, objašnjava Izvješće "Španjolska politička scena postala je sve nestabilnija posljednjih godina, s povećanom fragmentacijom parlamenta, nizom korupcijskih skandala i rastućim regionalnim nacionalizmom u Kataloniji koji predstavljaju izazove za upravljanje."
Španjolska prelazi iz "pune demokracije" u "defektnu demokraciju".
NAJMANJE DEMOKRATSKE ZEMLJE NA SVIJETU
Na dnu tablice nalazimo zemlje s autoritarnim režimima, od kojih su tri najmanje demokratske: Sjeverna Koreja (1,08), mianmar (1.02) i Afganistan (0,32).
One zaokružuju popis deset najmanje demokratskih zemalja svijeta: Demokratska Republika Kongo, Srednjoafrička Republika, Sirija, Turkmenistan, Čad, Laos i Ekvatorijalna Gvineja.