Prekrasan zalazak sunca nad Londonom.
“Bila su to najbolja vremena, bila su to najgora vremena”, tako počinje poznati roman Charlesa Dickensa “Priča o dva grada”. Bez sumnje, jedan od najuniverzalnijih početaka književnosti i jedna od najstarijih priča čovječanstva, ona o borbi za promjenu, jer pripovijeda o užurbanim danima Francuske revolucije. Kako se bližio datum određen za dvjestotu obljetnicu autorova rođenja, mnogi su mediji ovim riječima pokazali valjanost Dickensova djela danas.
Zapravo, među mnogim stvarima koje mu se pripisuju, Njegova pretpostavljena uloga predskazivača bolesti 21. stoljeća u njegovim romanima iz 19. stoljeća je zapanjujuća: ekonomska kriza i kriza rada, kriza vrijednosti, imigracija, zanemarivanje okoliša. , pa čak, petljajući petlju, kaže se da je njegov način pisanja, bez ikakvog predviđanja i književnog plana, sličan onom društvene mreže Twitter.
Ova usporedba i nije toliko čudna, jer na isti način na koji je digitalno doba ujedinilo svijet, činjenica da je Dickens mogao povući mase kamo god je išao na svojim književnim turnejama i dobiti autentične horde gorljivih obožavatelja koje su ga čekale na vratima. iz svog hotela, klasificira ga kao prvi globalizirani autor, prva superzvijezda koja je revolucionirala svijet i ujedinjeni osjećaji kroz medij, njegova djela, poput interneta.
Ujedinjeno Kraljevstvo danas, 7. veljače 2012., diže se u prsa za svog najistaknutijeg pisca nakon Shakespearea, prema upućenima. A upravo ispred grobnice velikog barda u Pjesničkom kutku Westminsterske opatije, budući da ondje počivaju posmrtni ostaci autora 'Velikih očekivanja', romanopisca su u 11 sati uzveličali i tako dali početak Dickensove godine, da, ne bez kontroverzi.
Upravo na dvjestotu obljetnicu pisca, u travnju će svoja vrata zatvoriti njegov muzej u Londonu poduzeti svoj dugoočekivani facelifting, nešto što u glavnom gradu Engleske ne prestaje iznenađivati sve one koji se pitaju zašto to radi baš sada. Slučajnostima sudbine, radovi moraju biti izvedeni ove godine jer u suprotnom gube subvenciju koja je za to odobrena. Tako Dickensov muzej, jedan od najskromnijih u Londonu, neće biti prisutan na dva velika događaja u gradu 2012., Dickensovoj godini i Olimpijskim igrama.
Charles Dickens na fotografiji iz tog vremena.
No, ostale glavne gradske institucije proslavit će tako važnu obljetnicu te su zakazale velik broj aktivnosti vezanih uz autora. S posebnom namjerom predstavlja se izložba Nacionalne knjižnice koja povezuje djelo Dickensa sa zagrobnim životom u 'A Hankering After Ghosts'.
Književni svijet pridružuje se slavlju objavljivanjem novih izdanja njegovih knjiga, uključujući cjelovitu biografiju iz ruku peter ackroyd , te kolektivnim čitanjem 'Olivera Twista' u velikom broju knjižara u gradu na Temzi. Isto tako, Londonski muzej je napravio svoju zadaću i do lipnja 2012. prikazuje rekonstrukciju lica viktorijanskog Londona, napravljenu uz pomoć najsuvremenijih sustava zvuka i slike.
Nacionalna galerija portreta prikupila je fotografije i slike tog vremena kako bi napravila izložbu o autoru, njegovim poznanicima i suvremenicima iz perspektive, naravno, portreta. Sa svoje strane, Britanski filmski institut Do ožujka će prikazivati najveću filmsku retrospektivu kinematografske i televizijske produkcije temeljenu na autorskim djelima, s predviđanjima domaće i međunarodne turneje uzorka. Posebno zanimanje pobuđuje Dickensova ruta koju je pripremio gradski turistički ured, a prolazi kroz naj'dickensovske' točke Londona.
Možda se nije bilo teško nadahnuti Londonom kakav je poznavao Dickens, socijalne razlike bile su očite u mnogim dijelovima grada i na njih je jednostavno trebalo obratiti pozornost. Kad je i sam stigao u veliku metropolu, svjetsku prijestolnicu svog vremena kakvom danas možemo smatrati New York, morao se baviti užasnim poslom kako bi unaprijedio svoju obitelj, budući da mu je otac bio u zatvoru zbog velikih dugova koji su ih tonuli .u podzemlju grada.
Možda nije bilo teško inspirirati se Londonom, ali on je bio jedini koji je obraćao pažnju na njega, on je bio taj koji nije htio skrenuti pogled i upravo je on taj London bez zaslađivača odražavao u svojim spisima. Marx je za njega rekao da je iznio više političkih i društvenih istina od zbroja svih proglasa političara, moralista i agitatora zajedno. Bio je čovjek svog vremena, on je čovjek našeg vremena.